• Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu

    Pučka pravobraniteljica Lora Vidović podnijela je Hrvatskom saboru Izvješće za 2015. godinu, koji sadrži pregled stanja ljudskih prava i sloboda te pojava diskriminacije u Hrvatskoj. Najvažniji je to alat institucije u postizanju sustavnih promjena jer, uz analizu i ocjenu stanja, sadrži i preporuke za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti. Izvješće je nastalo na temelju pritužbi građana, informacija prikupljenih u svakodnevnoj suradnji s dionicima, tijekom terenskih obilazaka te iz medija, ali i podataka koje su za potrebe njegove izrade dostavile državne institucije i druga javnopravna tijela, socijalni partneri, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva i mnogi drugi.

  • ENNHRI zabrinut zbog ljudskih prava izbjeglica i migranata

    Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) na sjednici Opće skupštine 21. ožujka 2016. godine u Ženevi, ponovila je svoju ozbiljnu zabrinutost u vezi s ljudskim pravima migranata, tražitelja azila, izbjeglica i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.

    Nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) širom Europe istaknule su svoju odlučnost da promiču i štite prava migranata, tražitelja azila, izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu u skladu s međunarodnim i regionalnim standardima ljudskih prava na način na koji su oni utvrđeni Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. godine, Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te Poveljom temeljnih prava EU.

  • ECRI: Države trebaju sankcionirati govor mržnje, uz poštivanje slobode izražavanja

    Europski odbor protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Europe objavio je preporuke za prevenciju govora mržnje te pružanje podrške onima prema kojima je on usmjeren. U preporukama se, između ostalog, potiče javne osobe na brze reakcije nakon pojave govora mržnje, a države članice Vijeća Europe na promociju samoregulative medija, podizanje svijesti o posljedicama govora mržnje, kazneno gonjenje ekstremnih primjera te uskraćivanje financijske i druge podrške političkim strankama koje se govorom mržnje služe.

    „Mjere protiv govora mržnje moraju biti utemeljene, proporcionalne te ne smiju biti zlouporabljene, odnosno usmjerene protiv vjerskih uvjerenja i političke opozicije niti korištene za suzbijanje kritike politikama“, izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland, naglasivši kako je važno postići ravnotežu između borbe protiv govora mržnje i poštivanja slobode govora, izražavanja i okupljanja.

  • Voda je nužna za osnovne potrebe, ali nije jednako dostupna svima

    Kako bi se obratila pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse, UN je 1993. godine odlučio da će se 22. ožujak obilježavati kao Svjetski dan voda. Iako je ona nužna za zadovoljenje osnovnih potreba, nije jednako dostupna svima. U isto vrijeme, vodni resursi se prekomjerno koriste, a njihova zagađenja učestala su pojava.

    Dostupnost vode u Hrvatskoj ovisi o mjestu stanovanja i/ili broju i strukturi stanovnika, prihodima kućanstva te mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Mjesta s manje od 50 stanovnika za sada nisu obuhvaćena sustavom javne vodoopskrbe, odnosno predviđena za gradnju komunalnih vodnih građevina, niti se u njima provodi kontrola zdravstvene ispravnosti vode.

  • Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije upozorava na opasnost predrasuda

    Drugačije postupanje prema bilo kome, utemeljeno isključivo na nečijoj rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom podrijetlu ili etničkoj pripadnosti, može predstavljati rasnu diskriminaciju. Ona je često rezultat predrasuda, odnosno vjerovanja kako su ove osobine opravdan razlog prijezira prema nekome. Predrasude su prisutne u gotovo svim društvima i protiv njih se moraju odlučno boriti, ako teže jednakosti i uvažavanju razlika.

    Ujedinjeni narodi proglasili su 21. ožujka Međunarodnim danom za eliminaciju rasne diskriminacije, upravo kako bi upozorili na opasnosti rasizma. Ovaj datum izabran je u znak sjećanja na 69 osoba koje je, prilikom mirnog prosvjeda protiv rasističkih zakona i aparthejda, 1960. godine u Južnoafričkoj Republici ubila policija.