• Pravna praznina vozačima može uzrokovati nepotrebne troškove

    Problemi s vidom jedan su od razloga ograničenja trajanja valjanosti vozačke dozvole, zbog čega dio vozača mora periodično, primjerice svakih 5 ili 10 godina, odlaziti na nadzorne liječničke preglede. Tada je, prema Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, obavezan pregled specijalista medicine rada/sporta ili izabranog doktora te specijalistički pregled, ovisno o uzroku ograničenja. Zbog problema s vidom na nadzorni pregled došao je i građanin koji se kasnije pritužio pučkoj pravobraniteljici jer ga je liječnica medicine rada uputila na cjelovitu obradu, što je platio više stotina kuna, a uključivala je i posjet psihologu. Razlog psihologijskog testiranja mu nije bio pojašnjen, zbog čega se osjećao i poniženo.

  • Online tečaj Vijeća Europe za pravne stručnjake „Borba protiv rasizma, ksenofobije, homofobije/transfobije“

    Odlučna borba protiv diskriminacije nije moguća bez jačanja kapaciteta onih koji tu borbu predvode. Stoga je Vijeće Europe pripremilo prvi besplatni online tečaj u sklopu „HELP in the 28“, europskog programa namijenjenog edukaciji sudaca, tužitelja i odvjetnika o ljudskim pravima, pod nazivom „Borba protiv rasizma, ksenofobije, homofobije/transfobije“.

  • Nacionalne institucije za ljudska prava ključne u zaštiti građana, ali trebaju biti proaktivne

    Nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) predvodnici su u zaštiti ljudskih prava, a u svom radu bi trebale biti proaktivne te prikupljati informacije o stanju ljudskih prava i na terenu, složile su se pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) Lora Vidović i zamjenica visokog povjerenika za ljudska prava UN-a Kate Gilmore, na sastanku održanom 21. lipnja 2016., tijekom Foruma o temeljnim pravima u Beču.

  • Izazovi ljudskih prava u Europi nisu nesavladivi

    Više od 700 vodećih stručnjaka za ljudska prava iz cijele EU okupilo se od 20. do 23. lipnja 2016. u Beču, kako bi zajednički radili na rješenjima sve većih izazova poštivanja ljudskih prava u Europi, na Forumu o temeljnim pravima koji je organizirala Agencija za temeljna prava EU (FRA). Tijekom četiri dana Foruma, dužnosnici UN-a i Vijeća Europe, institucija Europske unije i vlada država članica, čelnici institucija za ljudska prava, zastupnici Europskog parlamenta, znanstvenici, odvjetnici, predstavnici nevladinih udruga i privatnog sektora, aktivisti i mnogi drugi raspravljali su o načinima osnaživanja kulture ljudskih prava, razmjenjujući ideje, primjere i probleme. Rasprave su se fokusirale na tri glavna izazova u Europi današnjice - zaštiti izbjeglica, inkluziji i problemima koje sa sobom donosi digitalno doba.

  • Mučenje se ne smije tolerirati, a žrtve treba ohrabriti da ga prepoznaju i prijave

    Niti jedna država ne smije dopustiti ili tolerirati mučenje ili druge oblike okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. Ni posebne okolnosti, kao što su ratno stanje ili prijetnja ratom, unutarnja politička nestabilnost ili bilo koji drugi hitni slučaj, ne smiju biti opravdanje za takvo postupanje. Nalaže to UN-ova Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajući postupaka ili kažnjavanja. Svake godine, 26. lipnja, na dan njezinog stupanja na snagu, diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan podrške žrtvama mučenja.