• Osobe s duševnim smetnjama zbog predrasuda i kršenja prava među najranjivijim članovima društva

    Osobe s duševnim smetnjama jedna su od najranjivijih skupina našeg društva. Izloženi su predrasudama i poteškoćama u ostvarivanju svojih prava, o čemu svjedoče njihove pritužbe Uredu pučke pravobraniteljice, kao i informacije prikupljene u obilascima Nacionalnog preventivnog mehanizma. Posebno značajan uvid u stanje njihovih prava u psihijatrijskim ustanovama daje Posebno izvješće pučke pravobraniteljice iz 2014. godine, kao i redovita godišnja Izvješća.

  • Svjetski dan okoliša – stručnim skupom do odgovora na ključna pitanja

    Ujedinjeni narodi nazivaju ga svojim najvažnijim danom u godini za podizanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša i poticanja na njegovu zaštitu. Obilježava se u više od 100 zemalja svijeta, svakog 5. lipnja, još od 1974. Riječ je o Svjetskom danu okoliša, a Ured pučke pravobraniteljice obilježit će ga organiziranjem stručnog skupa, na kojem će se tražiti odgovori na ključna pitanja o zaštiti prava na zdrav život i uvjeta za zdrav okoliš u Hrvatskoj.

    Koliko je zaštita okoliša, prirode i zdravlja podređena gospodarskom rastu? Provodimo li održivi razvoj koji integrira ekološku, društvenu i gospodarsku dimenziju razvoja, kao što je predviđeno Planom za održivi razvoj 2030? Vodimo li brigu o zdravlju građana i osiguravamo li sve uvjete za daljnji razvoj zdravstvene ekologije, vodeći se Ustavnim određenjem prava na zdrav život i zdrav okoliš?

  • Vijeće Europe: Val nacionalizma i političke radikalizacije negativno utječe na manjinska prava

    Odbor Vijeća Europe o provedbi Konvencije o zaštiti nacionalnih manjina objavio je izvješće o Hrvatskoj usvojeno u studenom 2015., u kojem ističe da je pravni okvir dobar, ali da provala nacionalizma ugrožava manjinska prava.

    "Općenito gledajući, val nacionalizma i političke radikalizacije negativno utječe na manjinska prava, posebno u područjima teško pogođenima sukobom", ističe to savjetodavno tijelo VE-a sa sjedištem u Strasbourgu.

    Odbor prigovara Hrvatskoj da je u javnim službama zaposleno premalo pripadnika manjina, da neke lokalne jedinice ne primjenjuju njihovo pravo na jezik i pismo te da je u medijima i političkom životu sve više govora mržnje.

  • "Ljudska prava - pristup radu ombudsmana u 21. stoljeću" - konferencija u Belfastu

    Foto: NIHumanRightsCommission

    Što uključuje primjena ljudskopravaškog pristupa u radu ombudsmana i koju korist takav pristup može donijeti strankama u čijim se predmetima postupa, glavna su pitanja zbog koji su se u Belfastu od 25. do 27. svibnja 2016. godine okupili predstavnici ombudsmanskih institucija iz cijelog svijeta, uključujući i zamjenicu pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić.

    Konferenciju pod nazivom "Ljudska prava - pristup radu ombudsmana u 21. stoljeću" organizirali su Ombudsman Sjeverne Irske i Odbor za ljudska prava Sjeverne Irske, uz podršku Međunarodnog instituta pravobranitelja (IOI). Svrha konferencije bila je podijeliti iskustava trogodišnjeg projekta optimiziranja rada, s ciljem poboljšanja javne uprave i zadovoljstva korisnika njihovih usluga.

  • Rezultat glasovanja pritisak je na instituciju i dokaz naše neovisnosti

    Današnje neprihvaćanje Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. godinu u Hrvatskom saboru politički je pritisak na neovisnost institucije. Tome u prilog govori i činjenica da su ga na nadležnim saborskim odborima svi zastupnici prihvatili jednoglasno.

    Podsjećam da njime, u više od 50 tematskih poglavlja, opisujemo stvarnost s kojom su suočeni naši građani.

    U 2015. godini 92 000 umirovljenika primalo je mirovinu manju od 500 kuna, gotovo svaka peta mlada osoba bila je izvan sustava obrazovanja i sustava rada, a time i u ozbiljnom riziku od socijalne isključenosti. Hrvatska je po broju oboljelih od melanoma u prosjeku EU, ali je smrtnost veća za 50 posto. Čak 12 tisuća branitelja je prošle godine podnijelo zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Stanovnici ruralnih područja žive u selima bez struje, bez vode, bez autobusa ili s neprohodnim cestama. Neprihvatljiva i diskriminatorna retorika u javnom prostoru je i dalje snažno prisutna, a prava manjina doživljavaju se kao ugrožavanje većine.