• Mišljenje pučke pravobraniteljice na Pravilnik koji regulira dopunski rad zdravstvenih djelatnika

    Dopunski rad zdravstvenih djelatnika u privatnim zdravstvenim ustanovama otvara pitanja mogućeg utjecaja na dostupnost, kvalitetu i obim usluge koja se pruža u okviru javnog zdravstva, što može imati posebno teške posljedice na osobe slabijeg imovnog stanja. Naglasila je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović u mišljenju na Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, koje je uputila Ministarstvu zdravlja.

  • Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu

    Pučka pravobraniteljica Lora Vidović podnijela je Hrvatskom saboru Izvješće za 2015. godinu, koji sadrži pregled stanja ljudskih prava i sloboda te pojava diskriminacije u Hrvatskoj. Najvažniji je to alat institucije u postizanju sustavnih promjena jer, uz analizu i ocjenu stanja, sadrži i preporuke za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti. Izvješće je nastalo na temelju pritužbi građana, informacija prikupljenih u svakodnevnoj suradnji s dionicima, tijekom terenskih obilazaka te iz medija, ali i podataka koje su za potrebe njegove izrade dostavile državne institucije i druga javnopravna tijela, socijalni partneri, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva i mnogi drugi.

  • ENNHRI zabrinut zbog ljudskih prava izbjeglica i migranata

    Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) na sjednici Opće skupštine 21. ožujka 2016. godine u Ženevi, ponovila je svoju ozbiljnu zabrinutost u vezi s ljudskim pravima migranata, tražitelja azila, izbjeglica i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.

    Nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) širom Europe istaknule su svoju odlučnost da promiču i štite prava migranata, tražitelja azila, izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu u skladu s međunarodnim i regionalnim standardima ljudskih prava na način na koji su oni utvrđeni Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. godine, Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te Poveljom temeljnih prava EU.

  • ECRI: Države trebaju sankcionirati govor mržnje, uz poštivanje slobode izražavanja

    Europski odbor protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Europe objavio je preporuke za prevenciju govora mržnje te pružanje podrške onima prema kojima je on usmjeren. U preporukama se, između ostalog, potiče javne osobe na brze reakcije nakon pojave govora mržnje, a države članice Vijeća Europe na promociju samoregulative medija, podizanje svijesti o posljedicama govora mržnje, kazneno gonjenje ekstremnih primjera te uskraćivanje financijske i druge podrške političkim strankama koje se govorom mržnje služe.

    „Mjere protiv govora mržnje moraju biti utemeljene, proporcionalne te ne smiju biti zlouporabljene, odnosno usmjerene protiv vjerskih uvjerenja i političke opozicije niti korištene za suzbijanje kritike politikama“, izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland, naglasivši kako je važno postići ravnotežu između borbe protiv govora mržnje i poštivanja slobode govora, izražavanja i okupljanja.

  • Voda je nužna za osnovne potrebe, ali nije jednako dostupna svima

    Kako bi se obratila pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse, UN je 1993. godine odlučio da će se 22. ožujak obilježavati kao Svjetski dan voda. Iako je ona nužna za zadovoljenje osnovnih potreba, nije jednako dostupna svima. U isto vrijeme, vodni resursi se prekomjerno koriste, a njihova zagađenja učestala su pojava.

    Dostupnost vode u Hrvatskoj ovisi o mjestu stanovanja i/ili broju i strukturi stanovnika, prihodima kućanstva te mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Mjesta s manje od 50 stanovnika za sada nisu obuhvaćena sustavom javne vodoopskrbe, odnosno predviđena za gradnju komunalnih vodnih građevina, niti se u njima provodi kontrola zdravstvene ispravnosti vode.