• Edukacija za odvjetnike „Kako biti uspješniji u antidiskriminacijskim sudskim postupcima“

    Zakon o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj je na snazi posljednjih šest godina, no analiza sudske prakse i statističkih podataka iz 2015. ukazala je kako i dalje postoji značajan prostor za usavršavanje sudionika ovih sudskih postupaka i njihovo temeljitije poznavanje relevantnih zakonskih odredbi. Tako se, primjerice, nerijetko u tužbenim zahtjevima ne ističu diskriminacijske osnove kao razlog nejednakog postupanja, a uočena je i potreba boljeg razlikovanja diskriminacije od mobinga.

    Stoga je, u skladu s preporukom iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. o potrebi daljnje edukacije sudionika sudskih postupaka o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava, Hrvatska odvjetnička komora 9. lipnja 2016. organizirala edukaciju odvjetnika na temu „Kako biti uspješniji u antidiskriminacijskim sudskim postupcima“. Komora je kao predavače pozvala zamjenicu pučke pravobraniteljice Tenu Šimonović Einwalter, savjetnicu pučke pravobraniteljice iz Službe za suzbijanje diskriminacije Dijanu Kesonju te zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gorana Selanca.

  • Zaštita okoliša: građani sve aktivniji, sustav manjkav i često podređen gospodarstvu

    Briga o okolišu i utjecaj koji on može imati na zdravlje, posebice kao posljedica gospodarskih aktivnosti, bile su teme stručnog skupa „Pravo na zdrav život i uvjeti za zdrav okoliš“, održanog 9. lipnja u Kući Europe u Zagrebu. Tom prilikom usuglašeni su i zaključci o potrebnim koracima za postizanje nužnih promjena u sustavu zaštite okoliša.

    Skup je organizirala pučka pravobraniteljica Lora Vidović, kojoj se građani obraćaju pritužbama iz ovog područja: na onečišćenje okoliša, postupanje s otpadom, rad inspekcija, štetni utjecaj zagađenja na zdravlje, buku, izloženost elektromagnetskom zračenju, postupke procjene utjecaja na okoliš, prostorne planove, izostanak provođenja i praćenja propisanih mjera zaštite okoliša, izostanak sankcija i neispravljanje propusta.

  • Zajednički „simptomi“ kršenja ljudskih prava i diskriminacije u EU i Hrvatskoj

    Vijeće Europe i Agencija EU za temeljna prava (FRA) objavili su u svibnju najnovija godišnja izvješća, u kojima ukazuju na stanje ljudskih prava i diskriminacije u zemljama članicama EU i Vijeća Europe, dajući i preporuke za uklanjanje uočenih problema. Na mnoga saznanja i zaključke koje opisuju, u Hrvatskom saboru ukazala je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, predstavljajući Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, koje govori o stanju ljudskih prava i pojava diskriminacije u Hrvatskoj.

  • Energetsko siromaštvo - gotovo trećina građana ne može redovito plaćati režije

    Iako ne postoji općeprihvaćena definicija energetskog siromaštva niti jedinstveni kriteriji za utvrđivanje statusa ugroženog potrošača energije, svi pokušaji definiranja ukazuju da se ovaj pojam ne poklapa uvijek i bezuvjetno s pojmom siromaštva.

    Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u RH je u 2014. 9,7% osoba živjelo u kućanstvima bez adekvatnog grijanja, 29,1% osoba u posljednjih 12 mjeseci nisu mogli redovno podmirivati režije, 66,3% je živjelo u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok za samo 2,4% ukupni troškovi stanovanja ne predstavljaju nikakvo opterećenje za kućni proračun.

  • Gdje je granica između dostojanstva osoba lišenih slobode i sigurnosti - pogled kroz mjere održavanja reda i sigurnosti

    Lišiti osobu slobode ne znači i automatski joj oduzeti sva ljudska prava, iako upravo tu tezu često možemo čuti u javnosti, posebice kad su u pitanju počinitelji najtežih kaznenih djela. Stavovi kojima se zatvorska kazna promatra samo kao lišavanje slobode, gdje je stupanj sigurnosti na prvom mjestu, a ne kao preodgoj i resocijalizacija radi uspješnijeg povratka osuđenika u društvo, dovode u pitanje i svrhu kažnjavanja. Postupanje s osobama lišenim slobode utječe na proces resocijalizacije pa su brojni međunarodni dokumenti ustanovili i načela prema kojima se sa svakom osobom lišenom slobode treba postupati čovječno i poštovati njezino dostojanstvo te je zabranjeno mučenje ili okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje. No, u isto vrijeme, i nadalje je nužno očuvati sigurnost u zatvorima i kaznionicama, kako osobama lišenih slobode, tako i djelatnicima sustava koji o njima brine, ali i šire populacije. Stoga se često postavlja pitanje koja je granica između ove dvije zadaće zatvorskog sustava?