• Autonomija poslodavca nije iznad zabrane diskriminacije

    Nakon nove sistematizacije radnih mjesta u jednom velikom trgovačkom društvu, osobe starije dobi i one sa zdravstvenim poteškoćama su u znatno većem postotku, u odnosu na ostale, raspoređene na niže plaćene poslove. To znači da je nova sistematizacija dovela do smanjenja dosadašnjih prava pojedinih skupina radnika, što je protivno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, utvrdila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović nakon što joj se obratilo više radnika ovog trgovačkog društva. Oni koji su potpisali nove ugovore o radu, a time pristali i na nižu plaću za 20 i više posto, to su činili u strahu od gubitka posla, dok su oni koji su ugovore odbili proglašeni tehnološkim viškom.

  • Povjerenik VE za ljudska prava posebno zabrinut za novinare i nacionalne manjine u Hrvatskoj

    Društvena kohezija i pluralizam ozbiljno su ugroženi u Hrvatskoj,upozorio je Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, na kraju petodnevnog posjeta Hrvatskoj. Zbog svega uočenog, zahtijeva od hrvatskih vlasti da pokrenu otvoreni dijalog sa svim dionicima, s ciljem zaštite pluralizma i sprječavanja daljnje polarizacije društva. Politički vođe, naglašava Muižnieks, moraju poslati nedvosmislenu poruku protiv nasilja, diskriminacije i netolerancije, posebno kada su oni usmjereni prema pripadnicima nacionalnih manjina i novinarima.

  • Neefikasnost sustava besplatne pravne pomoći dovodi u pitanje jednakost pred zakonom

    Pristup građana pravosuđu u Hrvatskoj je znatno ograničen preprekama financijske naravi, kako u fazi pravnog savjetovanja, tako i prilikom pokretanja sudskih postupaka, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje temeljnog načela vladavine prava – jednakosti svih građana pred zakonom. Zaštitu građana slabog imovinskog stanja trebao bi osigurati sustav besplatne pravne pomoći (BPP), no iako je u RH za njega postavljen kvalitetan normativni okvir, on je u konačnici neefikasan i ne odgovara na potrebe onih kojima je namijenjen.

    Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) propisana su dva oblika BPP-a. Primarnu pravnu pomoć pruža 20 ureda državne uprave u županijama i 15 ispostava te Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba te ovlaštene udruge i pravne klinike. Za pružanje sekundarne pravne pomoći ovlašteni su isključivo odvjetnici, a ona, uz odvjetničko zastupanje, obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te sudskih pristojbi.

  • Obavljen traženi nadzor nad HKMS, zbog onemogućavanja rada medicinskim sestrama i tehničarima u EU

    Značajan broj medicinskih sestara i tehničara, koji su iz Hrvatske odselili u jednu od zemalja članica EU, obratili su se pučkoj pravobraniteljici nakon što u tim zemljama nisu uspjeli ostvariti pravo na zapošljavanje. Naime, Hrvatska komora medicinskih sestara izdavala im je nevaljale potvrde o stečenim pravima, s kojima nisu mogli dobiti posao.

    Time je Komora, koja bi kao strukovna organizacija trebala zastupati interese medicinskih sestara i tehničara, dovela u pitanje zakonitost svog rada. Zato je pravobraniteljica Ministarstvu zdravlja preporučila provođenje nadzora, uz napomenu kako Komora na temelju vlastitog tumačenja zakona, za što i nije nadležna, ne izdaje potrebne potvrde.  

  • Izmjene Zakona o strancima: prevelika mogućnost arbitrarnog odlučivanja nadležnih, neprihvatljiva zabrana pomaganja

    Uvođenja alternativnih mjera ograničavanja slobode kretanja i proširivanje kruga osoba koje ulaze u kategoriju ranjivih skupina dio su poboljšanja koja bi mogao predstavljati prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. S druge strane, mjere koje se poduzimaju prema strancima koji u Hrvatskoj nezakonito borave potrebno je jasnije normirati, vodeći računa o ljudskim pravima stranaca.

    Dio je to mišljenja koje je pučka pravobraniteljica Lora Vidović uputila Ministarstvu unutarnjih poslova, u sklopu javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. U njemu je navela i kako je neprihvatljivo zabranjivati pomaganje iz humanitarnih razloga, te da dio odredbi ostavlja preveliku mogućnost arbitrarnog odlučivanja nadležnih tijela.