• Rezultat glasovanja pritisak je na instituciju i dokaz naše neovisnosti

    Današnje neprihvaćanje Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. godinu u Hrvatskom saboru politički je pritisak na neovisnost institucije. Tome u prilog govori i činjenica da su ga na nadležnim saborskim odborima svi zastupnici prihvatili jednoglasno.

    Podsjećam da njime, u više od 50 tematskih poglavlja, opisujemo stvarnost s kojom su suočeni naši građani.

    U 2015. godini 92 000 umirovljenika primalo je mirovinu manju od 500 kuna, gotovo svaka peta mlada osoba bila je izvan sustava obrazovanja i sustava rada, a time i u ozbiljnom riziku od socijalne isključenosti. Hrvatska je po broju oboljelih od melanoma u prosjeku EU, ali je smrtnost veća za 50 posto. Čak 12 tisuća branitelja je prošle godine podnijelo zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Stanovnici ruralnih područja žive u selima bez struje, bez vode, bez autobusa ili s neprohodnim cestama. Neprihvatljiva i diskriminatorna retorika u javnom prostoru je i dalje snažno prisutna, a prava manjina doživljavaju se kao ugrožavanje većine.

  • Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju utjecat će na troškove građana

    Ministarstvo zdravlja predložilo je izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako bi se postigla financijska stabilnost sustava i poboljšao položaj osiguranih osoba HZZO-a. No, pri tom nije provedena detaljna i dubinska analiza financijskih učinaka na građane, kao niti na opseg, kvalitetu, dostupnost i pravodobnost zdravstvene zaštite. Također nije vidljivo koliko bi predložene izmjene mogle doprinijeti uravnoteženijem financijskom poslovanju obveznog zdravstvenog osiguranja niti su dostatno obrazloženi razlozi zbog kojih se Zakon donosi po hitnom postupku.

    Obrazložila je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović u mišljenju na predložene izmjene, koje je u sklopu javne rasprave uputila Ministarstvu zdravlja. Istaknula je kako će one utjecati na financijsku situaciju građana, posebice povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite, što bi posebno pogodilo ranjive skupine među kojima su umirovljenici, teško oboljeli i osobe slabijeg imovnog stanja.

  • Kad sloboda govora (ne) prelazi granicu

    Pritužbu građana na tekst objavljen pod naslovom „Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT“ nužno je analizirati kroz pravo na zaštitu od diskriminacije po osnovi vjere ili uvjerenja, s jedne strane i prava na slobodu govora s druge strane, koristeći domaću sudsku praksu, praksu Europskog suda za ljudska prava, Suda EU i relevantne međunarodne dokumente.

  • Neovisnost, sloboda i pluralizam medija središnje su snage demokratskih društava

    Sloboda izražavanja temeljno je ljudsko pravo, a neovisnost, sloboda i pluralizam medija središnje su snage demokratskih društava, u kojima osiguravaju transparentnost, potiču odgovornost i osnažuju vladavinu prava. Najakutniji problemi novinara u Hrvatskoj dio su godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice, a za 2015. posebno je istaknut njihov sve teži položaj zbog smanjenih materijalnih i radnih prava, za što se kao opravdanje koristi gospodarska kriza. Takva situacija novinare čini ranjivima i podložnima autocenzuri.

    Događaji u 2016. potiču na daljnju zabrinutost. Tako je nakon nedavnog posjeta Hrvatskoj povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks naglasio kako je ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenog odgovora vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i slučajeva zastrašivanja novinara, kao i zbog brojnih naglih promjena u vodstvu i uredničkim pozicijama u javnim medijima, uključujući i prijedlog Vlade za okončanjem mandata ravnateljici Agenciji za elektroničke medije.

  • FRA objavila zbirku primjera dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje

    Svakodnevno smo svjedoci zločina iz mržnje usmjerenih na vjerske manjine i migrante diljem EU. Upravo iz tog razloga, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) objavila je 28. travnja 2016. zbirku primjera dobre prakse u borbi protiv takve vrste zločina iz svih članica EU, što je rezultat aktivnosti Radne skupine za suzbijanje zločina iz mržnje.

    „Zločini iz mržnje nanose štetu ne samo žrtvi, nego i ostalima iz iste skupine te potkopavaju socijalnu koheziju, što si u ovom trenutku ne može priuštiti nitko. Kako bi smo se učinkovito borili protiv takvog načina ponašanja, moramo ujediniti sve resurse koji su nam na raspolaganju i dobre prakse kojih ima širom EU“, rekao je direktor FRA Michael O'Flaherty.