• Zaštita ljudskih prava u institucionalnoj skrbi doprinosi kvaliteti života oboljelih od Alzhemerove bolesti

    U organizaciji Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest (HUAB) u Zagrebu je 10. i 11. studenog 2016. održana Druga edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti. Na Konferenciji su otvorena brojna pitanja od izuzetne važnosti za oboljele i njihove obitelji: rano dijagnosticiranje, kvaliteta života oboljelih i njihovih obitelji, izazovi s kojima se osobe s demencijom suočavaju u okviru ekonomskih i širih društvenih aspekata.

  • Savjetnici pučke pravobraniteljice primat će građane u Sisku, Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru i Glini

    Foto: Grad Sisak

    Stanovnici Sisačko-moslavačke županije koji smatraju da su im ugrožena ili prekršena ljudska prava ili da su diskriminirani, moći će o svojim problemima razgovarati sa savjetnicima pučke pravobraniteljice, koji će im idućeg tjedna biti na raspolaganju u Sisku, Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru i Glini.

  • Analiza: Koliko Zakon o zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama (ne) štiti njihova prava?

    Analizu pripremila: Ksenija Bauer, savjetnica pučke pravobraniteljice za zaštitu ljudskih prava

    Osobe s duševnim smetnjama jedna su od najranjivijih skupina u društvu. Njihove živote još uvijek obilježava snažna stigmatizacija - od šutnje i skrivanja bolesti unutar obitelji, preko straha i zazora okoline, do izolacije i socijalne isključenosti. Sve ovo čini ih izloženijima kršenju ljudskih prava.

  • Pravo na zdrav život: na snagu stupio Pariški sporazum

    Pariški sporazum, međunarodni dokument koji bi mogao pozitivno utjecati na brojna ljudska prava kroz promjene u području zaštite okoliša, stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Njegova primjena trebala bi osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje utječu na promjenu klime, a time i na pravo na život, vodu, hranu, zdravlje i adekvatno stanovanje.

  • Zamjenica pučke pravobraniteljice održala edukaciju za državne odvjetnike o suzbijanju diskriminacije

    Čak 61 posto građana ne bi prijavilo diskriminaciju da ju doživi, a više od polovice i ne zna da postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije. U isto vrijeme, analiza sudskih postupaka pokazala je da je čest uzrok odbijajućih sudskih postupaka neisticanje diskriminacijske osnove ili isticanje one koja nije zakonski propisana. Sve navedeno pokazuje veliku potrebu za edukacijom šire, ali i stručne javnosti o diskriminaciji i mehanizmima zaštite od nejednakog postupanja.