• Energetsko siromaštvo - gotovo trećina građana ne može redovito plaćati režije

    Iako ne postoji općeprihvaćena definicija energetskog siromaštva niti jedinstveni kriteriji za utvrđivanje statusa ugroženog potrošača energije, svi pokušaji definiranja ukazuju da se ovaj pojam ne poklapa uvijek i bezuvjetno s pojmom siromaštva.

    Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u RH je u 2014. 9,7% osoba živjelo u kućanstvima bez adekvatnog grijanja, 29,1% osoba u posljednjih 12 mjeseci nisu mogli redovno podmirivati režije, 66,3% je živjelo u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok za samo 2,4% ukupni troškovi stanovanja ne predstavljaju nikakvo opterećenje za kućni proračun.

  • Gdje je granica između dostojanstva osoba lišenih slobode i sigurnosti - pogled kroz mjere održavanja reda i sigurnosti

    Lišiti osobu slobode ne znači i automatski joj oduzeti sva ljudska prava, iako upravo tu tezu često možemo čuti u javnosti, posebice kad su u pitanju počinitelji najtežih kaznenih djela. Stavovi kojima se zatvorska kazna promatra samo kao lišavanje slobode, gdje je stupanj sigurnosti na prvom mjestu, a ne kao preodgoj i resocijalizacija radi uspješnijeg povratka osuđenika u društvo, dovode u pitanje i svrhu kažnjavanja. Postupanje s osobama lišenim slobode utječe na proces resocijalizacije pa su brojni međunarodni dokumenti ustanovili i načela prema kojima se sa svakom osobom lišenom slobode treba postupati čovječno i poštovati njezino dostojanstvo te je zabranjeno mučenje ili okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje. No, u isto vrijeme, i nadalje je nužno očuvati sigurnost u zatvorima i kaznionicama, kako osobama lišenih slobode, tako i djelatnicima sustava koji o njima brine, ali i šire populacije. Stoga se često postavlja pitanje koja je granica između ove dvije zadaće zatvorskog sustava?

  • Osobe s duševnim smetnjama zbog predrasuda i kršenja prava među najranjivijim članovima društva

    Osobe s duševnim smetnjama jedna su od najranjivijih skupina našeg društva. Izloženi su predrasudama i poteškoćama u ostvarivanju svojih prava, o čemu svjedoče njihove pritužbe Uredu pučke pravobraniteljice, kao i informacije prikupljene u obilascima Nacionalnog preventivnog mehanizma. Posebno značajan uvid u stanje njihovih prava u psihijatrijskim ustanovama daje Posebno izvješće pučke pravobraniteljice iz 2014. godine, kao i redovita godišnja Izvješća.

  • Svjetski dan okoliša – stručnim skupom do odgovora na ključna pitanja

    Ujedinjeni narodi nazivaju ga svojim najvažnijim danom u godini za podizanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša i poticanja na njegovu zaštitu. Obilježava se u više od 100 zemalja svijeta, svakog 5. lipnja, još od 1974. Riječ je o Svjetskom danu okoliša, a Ured pučke pravobraniteljice obilježit će ga organiziranjem stručnog skupa, na kojem će se tražiti odgovori na ključna pitanja o zaštiti prava na zdrav život i uvjeta za zdrav okoliš u Hrvatskoj.

    Koliko je zaštita okoliša, prirode i zdravlja podređena gospodarskom rastu? Provodimo li održivi razvoj koji integrira ekološku, društvenu i gospodarsku dimenziju razvoja, kao što je predviđeno Planom za održivi razvoj 2030? Vodimo li brigu o zdravlju građana i osiguravamo li sve uvjete za daljnji razvoj zdravstvene ekologije, vodeći se Ustavnim određenjem prava na zdrav život i zdrav okoliš?

  • Vijeće Europe: Val nacionalizma i političke radikalizacije negativno utječe na manjinska prava

    Odbor Vijeća Europe o provedbi Konvencije o zaštiti nacionalnih manjina objavio je izvješće o Hrvatskoj usvojeno u studenom 2015., u kojem ističe da je pravni okvir dobar, ali da provala nacionalizma ugrožava manjinska prava.

    "Općenito gledajući, val nacionalizma i političke radikalizacije negativno utječe na manjinska prava, posebno u područjima teško pogođenima sukobom", ističe to savjetodavno tijelo VE-a sa sjedištem u Strasbourgu.

    Odbor prigovara Hrvatskoj da je u javnim službama zaposleno premalo pripadnika manjina, da neke lokalne jedinice ne primjenjuju njihovo pravo na jezik i pismo te da je u medijima i političkom životu sve više govora mržnje.