• Izmjene Ovršnog zakona dobrodošle, ali mnogi neće osjetiti pozitivne učinke

    Izmjene Ovršnog zakona, predviđene Konačnim prijedlogom upućenim u saborsku proceduru, dobrodošle su, no ne nude sveobuhvatno rješenje, zbog čega mnogi građani neće osjetiti njihove pozitivne učinke. Između ostalog, ne obuhvaćaju problem nerazmjernih troškova postupka, slučajeve ovrhe zaštićenih primanja i naknada, kao ni situacije kada ovršenici za postupak, a nekad i za sam dug, doznaju tek po blokadi računa.

    Zato je potrebno žurno pristupiti donošenju novog cjelovitog Ovršnog zakona, upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te saborskom Odboru za pravosuđe i Odboru za zakonodavstvo. Ponovila je i argumente za promjene u ovršnom sustavu koje je posljednjih godina upućivala nadležnim tijelima, u preporukama u godišnjim Izvješćima Hrvatskom saboru, pojedinačnim predmetima te prilikom donošenja propisa.

  • Nužno je osigurati neovisan rad pravobranitelja za djecu

    Prijedlog Zakona o pravobranitelju za djecu ne omogućava neovisan rad ove institucije, prvenstveno jer predviđa razrješenje pravobranitelja za djecu u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu. Također, s obzirom na formalnu narav odluke Ustavnog suda o ukidanju prethodnog Zakona, nejasni su i razlozi zbog kojih je propisano da će Vlada najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog Zakona predložiti Hrvatskom saboru novog pravobranitelja za djecu.

    Potrebno je i da, umjesto Vlade, postupak izbora pravobranitelja za djecu bude pokrenut na temelju javnog poziva Hrvatskog sabora, kao što je predviđeno Zakonom o pučkom pravobranitelju. Dio je to mišljenja na Konačni prijedlog Zakona koje je pučka pravobraniteljica Lora Vidović 10. srpnja 2017. dostavila Hrvatskom saboru.

  • Dostojanstvo i ljudska prava nemaju dobnu granicu

    Dostojanstvo i ljudska prava ne smiju se gubiti tijekom starenja, poruka je Radne skupine UN-a za starije (OEWG), koja je zasjedala u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 5. do 7. srpnja 2017. Glavne teme bile su nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje starijih te dobna diskriminacija.

    „Prema istraživanju provedenom u 28 zemalja, svaka šesta starija osoba bila je žrtva nekog oblika nasilja, ali je tek svaka peta žrtva to i prijavila. Razlozi zbog kojih nasilje, posebice obiteljsko, ostaje neprijavljeno su brojni i kompleksni, ali znamo da se mnogi srame to učiniti, boje se osvete ili se jednostavno osjećaju bespomoćnima“, upozorila je u svom govoru pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) Lora Vidović. Istaknula je kako je potrebno uložiti snažnije napore u zaštiti ove često marginalizirane skupine, a tome bi mogla pridonijeti Konvencija o ljudskim pravima starijih osoba, za čije se donošenje ENNHRI zalaže.

  • 30 godina Konvencije protiv mučenja

    Jedno od najvećih postignuća čovječanstva apsolutna je zabrana mučenja, koje se ne može opravdati ni pod kakvim okolnostima. No, ono je i dalje prisutno diljem svijeta, a njegova zabrana se nerijetko dovodi u pitanje u kontekstu nacionalne sigurnosti, istaknula je skupina stručnjaka UN-a povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama mučenja.

    Ovaj dan obilježava se svakog 26. lipnja, kada je prije točno 30 godina na snagu je stupila UN-ova Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Do danas su je ratificirale 162 države, među kojima i Hrvatska.

  • Godišnja konferencija europskih pravobranitelja posvećena Brexitu i populizmu

    Foto: Bernal Revert - European Union/European Ombudsman

    Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i zamjenica Lidija Lukina Kezić sudjelovale su 19. i 20. lipnja 2017. na godišnjoj konferenciji Europske mreže ombudsmana (ENO), koju je u Bruxellesu organizirala europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly. Konferencija je bila posvećena rastućem populizmu, posljedicama koje je na ljudska prava imao Brexit te ulozi pravobranitelja u uspješnom odgovoru na ove izazove.

    "Ako je 2016. bila godina populizma, može li 2017. biti godina u kojoj ćemo ga odbaciti?", pitala je pravobraniteljica O’Reilly u uvodnom govoru konferencije, u kojem je naglasila važnost transparentnosti institucija u izgradnji povjerenja građana u njihov rad.