• Edukacija o ljudskim pravima u osnovnoj školi „Josip Račić“ u Zagrebu

    Ured pučke pravobraniteljice nastavlja provoditi edukacije o ljudskim pravima i nadležnostima institucije u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Tako je savjetnik pučke pravobraniteljice Aron Pecnik 29. listopada 2018. posjetio učenike osmih razreda osnovne škole „Josip Račić“ u Zagrebu te ih upoznao s radom i ulogom institucije, nacionalnim i međunarodnim okvirima zaštite prava građana Hrvatske, kao i aktualnim temama iz područja ljudskih prava.

  • Na 10. Kongresu studenata prava predstavljen rad Ureda pučke pravobraniteljice

    Na poziv udruge Pravnik, pučka pravobraniteljica Lora Vidović sudjelovala je na 10. Kongresu studenata prava koji se održavao od 17. do 19. studenog 2018. u Zagrebu. Ove godine Kongres je bio posvećen 70. godišnjici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima.

    Pravobraniteljica je okupljenim studentima približila rad institucije koju predvodi, pojasnivši kako je ombudsman prvi put uspostavljen u Švedskoj, Ustavom iz 1809. godine, a da se kasnije, od 60-tih godina 20. stoljeća, institucija osnivala i u drugim dijelovima Europe i svijeta. Riječ je, navela je, o neovisnim institucijama koje su samostalne u radu, a rješavaju pritužbe građana na loš rad administracije.

  • Migracije: pritužbe na policijsko nasilje i dalje nisu istražene

    Iako je pučka pravobraniteljica Lora Vidović već u nekoliko navrata upozoravala na pritužbe migranata na policijsko nasilje, do danas nije dobila informacije Ministarstva unutarnjih poslova, ali ni Državnog odvjetništva, o provedenim učinkovitim istragama koje bi ih potvrdile ili otklonile. Navela je to u dopisu koji je uputila Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, povodom tematske sjednice o migracijama, koja je održana 18. listopada 2018.

    Tako nije poznato zašto na snimkama termovizijskih kamera nedostaje upravo dio snimljen u vremenu navodnog incidenta koji je prijavljen pravobraniteljici. Policija je, naime, tvrdila kako je baš u to vrijeme nestalo struje, no MUP još uvijek nije odgovorio na pitanje jesu li, i koga, obavještavali o kvarovima pričuvnih izvora struje koji su trebali osigurati kontinuitet u bilježenju snimki, odnosno jesu li dobavljači opreme, koja je nova i još pod garancijom, obaviješteni o kvarovima zbog kojih su nedostajali dijelovi snimljenog materijala. Također, budući da se svi događaji bilježe u Zapisniku iz sustava termovizije i kamera, u slučaju da snimke nisu sačuvane radi brisanja, u sustavu bi trebalo ostati ime osobe koja ju je izbrisala (tzv. log), a vjerojatno i službena bilješka o osobama koje su brisanje snimaka naložile. No, ni na pitanja o ovim podacima MUP još uvijek nije odgovorio, unatoč proteku roka.

  • Migracije: pritužbe na policijsko nasilje i dalje nisu istražene

    Iako je pučka pravobraniteljica Lora Vidović već u nekoliko navrata upozoravala na pritužbe migranata na policijsko nasilje, do danas nije dobila informacije Ministarstva unutarnjih poslova, ali ni Državnog odvjetništva, o provedenim učinkovitim istragama koje bi ih potvrdile ili otklonile. Navela je to u dopisu koji je uputila Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, povodom tematske sjednice o migracijama, koja je održana 18. listopada 2018.

    Tako nije poznato zašto na snimkama termovizijskih kamera nedostaje upravo dio snimljen u vremenu navodnog incidenta koji je prijavljen pravobraniteljici. Policija je, naime, tvrdila kako je baš u to vrijeme nestalo struje, no MUP još uvijek nije odgovorio na pitanje jesu li, i koga, obavještavali o kvarovima pričuvnih izvora struje koji su trebali osigurati kontinuitet u bilježenju snimki, odnosno jesu li dobavljači opreme, koja je nova i još pod garancijom, obaviješteni o kvarovima zbog kojih su nedostajali dijelovi snimljenog materijala. Također, budući da se svi događaji bilježe u Zapisniku iz sustava termovizije i kamera, u slučaju da snimke nisu sačuvane radi brisanja, u sustavu bi trebalo ostati ime osobe koja ju je izbrisala (tzv. log), a vjerojatno i službena bilješka o osobama koje su brisanje snimaka naložile. No, ni na pitanja o ovim podacima MUP još uvijek nije odgovorio, unatoč proteku roka.

  • Glas siromašnih ne čuje se dovoljno glasno

    Više od 850 tisuća stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, što znači da je riječ o gotovo svakoj petoj osobi. Najviše ih je među starijima, a zatim među djecom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ove razmjere potvrđuju i tek objavljeni podaci Eurostata, prema kojima je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti čak 27,9 posto stanovnika Hrvatske, što je iznad prosjeka EU.

    Siromaštvo najčešće uključuje i život bez pristupa temeljnim ljudskim pravima, a kako bi na to upozorili i potaknuli suradnju na postizanju promjena, Ujedinjeni narodi utemeljili su 17. listopada kao Međunarodni dan suzbijanja siromaštva.