• Građani južne Hrvatske zaštitu ljudskih prava najčešće traže zbog problema s pravosuđem

    Više od 800 građana južne Hrvatske obratilo se Područnom uredu pučke pravobraniteljice u Splitu, od njegovog otvorenja u rujnu 2015. Najčešće su se prituživali na probleme iz područja pravosuđa, odnosno na dugotrajnost sudskih postupaka i neažurno zakazivanje ročišta, probleme s ostvarivanjem prava iz mirovinskog te sustava zdravstva i socijalne skrbi, na postupanje policije, rad inspekcija te provedbu ovršnih postupaka.

    Ovi podaci u skladu su s onima na razini Hrvatske, prema kojima su problemi s pravosuđem također najbrojniji razlog pritužbi, uz porast njihovog broja i u ostalim navedenim područjima.

  • Sloboda vjeroispovijedi i javnog očitovanja vjere

    Sloboda savjesti i vjeroispovijedi zajamčena je Ustavom Republike Hrvatske i uključuje i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja, a Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda osobito štiti iskazivanje vjere, kako javno tako i privatno.

    Blanka Vlašić svojim izjavama o osobnim vjerskim uvjerenjima nije ni na koji način nametala svoje svjetonazore, već je govorila o svojem doživljaju vjere. Ipak, dio neprimjerenih reakcija pokazuje kako u javnoj komunikaciji treba voditi više računa o slobodi vjeroispovijedi i javnog očitovanja vjere, kao i na važnost prihvaćanja različitih mišljenja, čak i kada se s njima ne slažemo, što je suština tolerantnog i otvorenog društva kojem bismo trebali težiti.

  • Izazovi pravobraniteljskih institucija u mješovitim migracijama

    Visoki predstavnici međunarodnih organizacija i specijaliziranih agencija, predstavnici pravobraniteljskih institucija, vlada, diplomatske zajednice i civilnog društva okupili su se 7. rujna 2016. u Tirani na dvodnevnoj konferenciji pod nazivom „Izazovi pravobraniteljskih institucija u mješovitim migracijama“.

    Pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) Lora Vidović sudjelovala je u panel raspravi o borbi protiv stereotipa i govora mržnje. Govoreći o razlikama u nadležnostima neovisnih institucija diljem Europe, istaknula je prednosti višestrukih uloga koje one mogu imati, što u slučaju pučkog pravobranitelja u Hrvatskoj uključuje tradicionalnu ombudsmansku, zaštitu i promociju ljudskih prava, Nacionalni preventivni mehanizam te ulogu središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije.

  • Nacrt Pravilnika koji regulira ostvarivanje prava na državnu stipendiju pogoduje dijelu studenata

    Pučka pravobraniteljica Lora Vidović nizom komentara uključila se u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju. Osvrćući se na kriterije za dodjelu državne stipendije studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa, ukazala je kako, vrednujući isključivo prihode roditelja, Nacrt Pravilnika pogoduje imućnijim studentima čije su obitelji u mogućnosti kupiti ili unajmiti stan u mjestu studija.

    Naime, pravo na dodjelu stipendije D-1 i E kategorije veže se uz visinu prosječnog mjesečnog prihoda po članu zajedničkog kućanstva. Međutim, studentima koji se prijavljuju na prebivalištu bez članova kućanstva za taj izračun se, bez obzira na prebivalište, uzimaju u obzir samo prihodi oba roditelja. Takvom se odredbom zanemaruju prihodi svih drugih srodnika koji zajednički žive, privređuju ili na drugi način ostvaruju prihod koji zajednički troše kao obitelj.

  • Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta

    Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta obilježava se 2. kolovoza, na dan kad je 1944. godine u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno otprilike 3000 Roma. Obilježavanjem ovog datuma svijet se prisjeća svih romskih žrtava Drugog svjetskog rata, nad kojima su diljem Europe, uključujući i u tadašnjoj NDH, izvršeni brojni zločini.