• Maloljetne branitelje uvesti u Zakon kao posebnu kategoriju

    Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

    Osobama koje su kao maloljetnici dobrovoljno pristupili Oružanim snagama, Hrvatska treba na primjeren način priznati zasluge i doprinos u Domovinskom ratu, a prilika za to novi je Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

    U njemu bi ovu skupinu trebalo navesti kao posebnu kategoriju branitelja, predložila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović tijekom javne rasprave o novom Zakonu, kako bi se time valoriziralo njihovo sudjelovanje u obrani zemlje. Hoće li se to i dogoditi, bit će poznato sredinom rujna, kad Ministarstvo hrvatskih branitelja objavi izvješće o javnoj raspravi.

  • Obavijest stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije

    Stanovnici Vukovarsko-srijemske županije koji smatraju da su im ugrožena ili prekršena ljudska prava ili da su diskriminirani, moći će tijekom ovog tjedna o svojim problemima razgovarati s pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović i njezinim savjetnicima.

    Pravobraniteljica će se s građanima susresti u četvrtak, 31. kolovoza u 18 sati, na tribini koju organizira u Općinskoj narodnoj knjižnici u Babinoj Gredi. Na njoj će, nakon kratkog predstavljanja rada institucije, odgovarati na pitanja iz svih područja nadležnosti.

    Savjetnici će primati pritužbe građana u Vukovaru (30. kolovoza od 10 do 12 u zgradi Grada Vukovara, dr. Franje Tuđmana 1), Borovu (31. kolovoza od 10 do 12 u Vijećnici Općine Borovo, Glavna 3), Vinkovcima (31. kolovoza od 13 do 15 Velikoj gradskoj vijećnici, ulica Bana J. Jelačića 1), Otoku (1. rujna od 11 do 13 u Gradskoj vijećnici, Trg kralja Tomislava 6A - prvi kat) te u Gunji (1. rujna od 14:30 do 16:30, na adresi Vladimira Nazora 317b).

  • Članovima obitelji koji brinu za starije treba pružiti podršku i pomoć

    Briga o starijim osobama često se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u Hrvatskoj, prema posljednjim dostupnim podacima, za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima.

    No, propisi u pravilu ne prepoznaju njihove potrebe, pa tako nemaju mogućnost korištenja bolovanja ili neplaćenog dopusta, kao ni prilagodbe radnog vremena ili ostvarivanja prava na status njegovatelja. Uz ova prava, potrebno im je osigurati i psihološku podršku, što bi u cjelini zasigurno doprinijelo duljem ostanku starijih i nemoćnih u svojim domovima te deinstitucionalizaciji, kojoj kao zemlja težimo.

  • Zapošljavanje i socijalno uključivanje mladih iz alternativne skrbi

    Mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi jedna su od skupina čije će socijalno uključivanje i zapošljavanje biti obuhvaćeno projektima iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Tako će činiti jednu od ciljnih skupina u pozivima na natječaje za financiranje projekata s tim ciljevima, uz dugotrajno nezaposlene osobe, pripadnike romske nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, beskućnike, liječene ovisnike o drogama, žrtve obiteljskog nasilja, azilante i migrante.

  • Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta

    Iako povjesničari procjenjuju da je u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno između 250 tisuća do milijun Roma, njihova je žrtva marginalizirana, kako u obrazovnim programima, tako i samim obilježavanjima stradanja.

    Ta se nepravda počela ispravljati tek posljednjih godina, između ostalog i obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta. Obilježava se 02. kolovoza, na dan kad je 1944. ubijeno otprilike 3000 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz.