• U Skoplju održan radni sastanak NPM Mreže Jugoistočne Europe

    Zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević i savjetnica Anica Tomšić Stojkovska sudjelovale su na radnom sastanku Mreže Nacionalnih preventivnih mehanizama (NPM) Jugoistočne Europe koji se 11. i 12. lipnja održao u Skoplju u organizaciji makedonskog NPM-a, koji ove godine ujedno i predsjedava Mrežom. Na sastanku su sudjelovali predstavnici 12 Nacionalnih preventivnih mehanizama, a glavna tema skupa bila je prevencija kažnjavanja osoba koje institucijama NPM-a dostavljaju informacije, u skladu s UN-ovom Konvencijom protiv mučenja drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.

  • Plan prijma na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Uredu pučke pravobraniteljice za 2019. godinu

    Ured pučke pravobraniteljice donosi plan za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u 2019. godini. Planom je predviđeno primanje jedne osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem pravne struke.

  • Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba - njih čak 1200 lani je u Hrvatskoj bilo žrtvom obiteljskog nasilja

    Na inicijativu Ujedinjenih naroda, Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba obilježava se svake godine 15. lipnja. U Republici Hrvatskoj tijekom 2018. godine prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji bilo je oštećeno 1.200 osoba starije životne dobi. Prvi su to podatci MUP-a o primjeni novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je početkom prošle godine stupio na snagu, a u koji su na prijedlog pučke pravobraniteljice starije osobe uvedene kao posebno ranjiva skupina. 

  • Rastući problem nasilja u društvu traži odlučne reakcije

    Prema statističkim podacima MUP-a za 2018., broj kaznenih djela počinjenih iz mržnje u Hrvatskoj je u porastu, a nacionalna pripadnost žrtve daleko je najučestaliji motiv i to najčešće prema pripadnicima srpske manjine. Pritom, prijetnja i oštećenje imovine najčešća su kaznena djela počinjena iz mržnje, no nagomilana negativna atmosfera i netolerancija u društvu prerasta i u fizičke napade.

  • Reforma mirovinskog sustava ne treba biti predmet dnevno-političkih obračuna nego socijalnog dijaloga

    Ubrzano starenje stanovništva dugoročan je trend koji je započeo u Hrvatskoj i Europi prije nekoliko desetljeća, a vidljiv je u promjenama dobne strukture stanovništva, pa tako udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu raste, a udio radno sposobnih, pada. Hrvatska se ubraja među europske zemlje sa starim stanovništvom, a na ubrzano starenje ukazuju i podatci iz Popisa stanovništva 2011. prema kojima je udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu iznosio 17,7%, dok je taj postotak 2001. bio 15,63%. Prema podatcima Eurostata za 2017., 19,6% stanovnika u Hrvatskoj je u dobi od 65 godina i više, samo je 14,5% mlađih od 14 godina, dok je prosječna starost stanovništva 43,1 godinu. Također, u posljednjih 20 godina broj stanovnika se smanjio za oko 500.000, tako da u RH trenutno živi manje od 4 milijuna stanovnika. Prema podatcima DZS-a, samo tijekom 2017. je iselilo 47.000 ljudi, odnosno 129 osoba dnevno, najvećim dijelom u dobi od 20 do 39 godina, a mnogi su otišli s obiteljima, što ukazuje i na mogući trajni karakter njihova odlaska. Sve to, kao i negativni prirodni prirast koji je već dugo prisutan, ukazuju na ozbiljnost demografskog problema u Hrvatskoj.