Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i zamjenica Lidija Lukina Kezić sudjelovale su 19. i 20. lipnja 2017. na godišnjoj konferenciji Europske mreže ombudsmana (ENO), koju je u Bruxellesu organizirala europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly. Konferencija je bila posvećena rastućem populizmu, posljedicama koje je na ljudska prava imao Brexit te ulozi pravobranitelja u uspješnom odgovoru na ove izazove.

"Ako je 2016. bila godina populizma, može li 2017. biti godina u kojoj ćemo ga odbaciti?", pitala je pravobraniteljica O’Reilly u uvodnom govoru konferencije, u kojem je naglasila važnost transparentnosti institucija u izgradnji povjerenja građana u njihov rad.

Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) objavila je kako je na kraju 2016. godine u svijetu bilo više od 65 milijuna prisilno raseljenih osoba, što je najveći broj ikada zabilježen. Ovaj porazni podatak objavljen je povodom Svjetskog dana izbjeglica, koji se redovito obilježava 20. lipnja.

Većina raseljenih smještena je unutar svoje zemlje, a čak 84 posto njih nalazi se u zemljama niskog ili srednjeg standarda. Samo prošle godine svoje je domove napustilo više od 10 milijuna osoba, ponajviše onih iz Sirije, Afganistana i Južnog Sudana. UNHCR navodi i da, iako je tek svaka treća osoba na svijetu dijete, upravo djeca čine polovicu od ukupnog broja izbjeglica. 

Ovrha je, nažalost, i dalje jedna od najčešćih tema koja obilježava svakodnevicu građana i pritom izaziva empatiju za ovršenike, dok se vjerovnike proziva za bešćutnost, a druge sudionike ovršnog postupka za bogaćenje na tuđoj nesreći. Od pravnog instituta o kojem prosječni građanin uglavnom nije niti razmišljao, a čija je svrha zaštita vjerovnika kojemu dužnik ne želi dobrovoljno podmiriti njegovu opravdanu tražbinu, ovrha se prometnula u kolokvijalni sinonim za apriornu nepravdu, neravnopravnost i nezaštićenost onemoćalih dužnika spram „krupnih“ vjerovnika te sam njezin spomen izaziva osjećaj nesigurnosti i nelagode.

Ovršni postupak za cilj ima povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštitu vjerovnika, bez obzira na (ne) mogućnost dužnika da tu tražbinu ispuni, no njegovi se učinci ipak ne bi smjeli gledati izvan društvenog konteksta koji već godinama generira rast problema vezanih uz ovrhe.

Između pet i 10 posto starijih osoba diljem svijeta izloženo je ekonomskom zlostavljanju. Procjena je to Ujedinjenih naroda na Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osobe koji se obilježava 15. lipnja svake godine, upravo na inicijativu UN-a.

Starije osobe najčešće ne prijavljuju ekonomsko zlostavljanje, kako zbog neugode i srama, tako i zbog nemogućnosti da se obrate osobi od povjerenja. Iz istih razloga, starije osobe u Hrvatskoj često ne prijavljuju zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, oblik ekonomskog zlostavljanja zbog kojeg često ostaju i bez skrbi i bez imovine.

Starije osobe uskoro bi trebale biti snažnije zaštićene od obiteljskog nasilja. Naime, po prvi puta će u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji za njih biti propisana posebna zaštita, a njihovo zanemarivanje, poput ostavljanja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, trebalo bi postati kažnjivo.

Dio je to promjena koje su na prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović uvrštene u Konačni prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.