Savjet za nacionalne manjine upozorava na porast atmosfere nesnošljivosti i etnocentrizma

Savjet za nacionalne manjine je, u skladu sa svojom zadaćom zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, 27. lipnja upozorio na pojavu porasta atmosfere nesnošljivosti i etnocentrizma u društvu. Slijedi cjelovito upozorenje Savjeta, kojeg se može pronaći i na internetskoj stranici te institucije:

Savjet za nacionalne manjine o porastu atmosfere nesnošljivosti i etnocentrizma

U skladu sa zadaćom osiguranja, ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvažavanja etničke, multikulturalne i konfesionalne raznolikosti, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, kao i Deklaraciji o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Republici Hrvatskoj od 14. svibnja 2015. te Priopćenja Savjeta za nacionalne manjine o porastu atmosfere opće nesnošljivosti u hrvatskom društvu i pojavama etnocentrizma od 24. veljače 2016., Savjet za nacionalne manjine upozorava na slijedeće:

Unatoč naporima Vlade Republike Hrvatske u suzbijanju različitih oblika diskriminacije svakodnevno svjedočimo pojavama porasta atmosfere nesnošljivosti, govora mržnje, netolerancije, nasilja te etnocentrizma u našem društvu. Tome, nažalost, u mnogome doprinose mediji koji u svojim programima i vrijednosnim raspravama daju veliki prostor upornim i ustrajnim promicateljima negiranja povijesnih činjenica iz naše daljnje i bližnje prošlosti, u permanentnim pokušajima rehabilitacije Nezavisne Države Hrvatske negirajući njen zločinački i kvislinški karakter, čime provode beskrupulozni, neznanstveni povijesni revizionizam koji izravno šteti ugledu Republike Hrvatske.

Posebno zabrinjava porast javnih okupljanja i uličnih akcija kojima se poziva na progon određenih etničkih i ideoloških skupina i oduzimanje njihovih Ustavom, zakonima i međunarodnim konvenci­jama zagarantiranih prava. Osim zakonom zabranjene retorike skandiranja , primjerice na sportskim natjecanjima, i isticanja zakonom zabranjenih simbola i diskriminatornih parola, na veli­kom broju tih okupljanja ističu se simboli sa oznakama karakterističnim za period NDH. Mnoga od njih održana su i s ciljem poricanja, opravdavanja ili umanjivanja zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu, a dio takvih događaja prolazi bez reakcije državnih institucija.

Razlog navedenog stanja jest u neprovođenju i neshvaćanju dostignutih demokratskih standarda u kojima vlada princip poštovanja slobode drugog i drugačijeg te pravu na mišljenje oslobođeno od ideološke i političke pristranosti, bez selektivne primjene dvostrukih standarda, a što treba korespondirati s civilizacijskim tekovinama europskog sustava vrijednosti koje smo prihvatili kao članica Europske unije.

Svi mi imamo neotuđivo pravo na vlastiti pogled na pojedina pitanja, zbivanja i događaje, no postoje i univerzalno utvrđene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju možemo biti ponosni, a koje nadilaze svaki subjektivni stav i ograničeno mišljenje.

No, manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o Ustavu, zakonima i deklaracijama, nego o moralnoj spremnosti i svjetonazoru zajednice u kojoj se trebaju ostvarivati. Ta spremnost i snaga zajednice za prihvaćanjem drugog i drugačijeg od izuzetne je važnosti jer povijesna iskustva govore kakve posljedice snose manjinske skupine, ali i cjelokupno društvo, kada ih se pokuša getoizirati, dehumanizirati te onda u tako stvorenoj društvenoj atmosferi i eliminirati iz političkog, javnog, kulturnog i društvenog života.

Stoga, u cilju stvaranja pozitivne društvene klime, tolerancije i suživota te principa integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa njihovim punim identitetom pozivamo hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo diskriminaciji po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj, dobnoj i rasnoj osnovi kao i diskriminaciji temeljem političkog ili drugog uvjerenja, kako bi stvorili pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i zaštite svih građana kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

U Zagrebu, 27. lipnja 2019.

PREDSJEDNIK SAVJETA

Aleksandar Tolnauer

Ostale novosti

  • 1