Amandman pučke pravobraniteljice olakšao bi stjecanje državljanstva osobama čiji je roditelj pripadnik hrvatskog naroda

Pozdravljajući izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje se među ostalim donose i u cilju doprinosa rješavanju demografskih pitanja kroz lakši postupak dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike, pučka pravobraniteljica Lora Vidović Saboru dala prijedloge kako ga poboljšati da još bolje ispunjava željenu svrhu.


Analizom prijedloga izmjena i dopuna zakona uočeno je da se, primjerice, u određenim slučajevima predviđa mogućnost poništavanja i ukinuća rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva. Postojeći tekst predviđa da će se rješenje o stjecanju državljanstva prirođenjem moći ukinuti ako je stečeno temeljem braka iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom. Osim toga, otvorena je mogućnost za poništenje rješenja o stjecanju državljanstva ako se utvrdi da je prirođeni hrvatski državljanin
osuđen za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva. Tim prijedlogom bi se stvorile dvije kategorije državljana, jedna koja je stekla državljanstvo rođenjem i kojoj se ono ne može oduzeti ni pod kojim uvjetima, te druga koja je državljanstvo stekla prirođenjem i može joj se oduzeti poništenjem ili ukidanjem rješenja. Takva
podjela proizvela bi pravnu posljedicu koja bi bila u suprotnosti s člankom 9. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske. Pored toga, ova je odredba protivna i načelu sprječavanja bezdržavljanstva, jer pridonosi povećanju broja apatrida i osoba neutvrđenog državljanstva, kojih danas u Hrvatskoj ima preko 2800.

Pučka pravobraniteljica predložila je i amandman kojim bi se olakšalo stjecanje državljanstva osobama čiji je roditelj nesporno pripadnik hrvatskoj naroda, kojim. bi se takve osobe oslobodile obveze da u postupku stjecanja državljanstva prilažu dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu. Među ostalim prijedlozima je i olakšavanje stjecanja državljanstva pripadnicima manjinskih naroda
koji su neposredno povezani s Hrvatskom. Naime, dosadašnji postupak praktično stavlja pripadnike manjinskih naroda u poziciju da postaju formalno pripadnici nacionalnih manjina tek po stjecanju državljanstva. Na taj način pripadnici manjinskih naroda prilikom traženja državljanstva imaju jednaku poziciju kao i bilo koji drugi stranac, bez obzira na intenzitet njihove povezanosti s Hrvatskom. Također, u mišljenju se ukazuje i na pitanje nerazmjernog olakšavanja primitka u hrvatsko državljanstvo, primjerice za bračne partnere potomaka iseljenika bilo koje generacije, u odnosu na uvjete koji vrijede pri stjecanju državljanstva za osobe rođene u Republici Hrvatskoj, pripadnike hrvatskog naroda te bračnih partnera hrvatskih državljana.

Cijelo mišljenje pučke pravobraniteljice na nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu možete preuzeti na poveznici ispod teksta.

Ostale novosti

  • 1