Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj: Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je Hrvatskom saboru Izvješće za 2017. U njemu se nalazi analiza i ocjena stanja ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu, kao i 231 preporuka za uklanjanje sustavnih problema, što godišnje izvješće čini najznačajnijim alatom rada institucije pučkog pravobranitelja.

U 2017. građani su se nastavili suočavati s gotovo istim problemima kao i ranijih godina. Čak petina živi u riziku od siromaštva, koje je višestruko prisutnije u ruralnim područjima, a socijalne naknade ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Sustav ovrha i dalje nije učinkovit ni pravedan, stoga i dalje generira dodatne dugove ovršenicima, a otežava namirenje vjerovnika.

Građani nemaju dovoljno informacija o svojim pravima, zbog čega ne pokreću mehanizme zaštite, a značajnu ulogu u očuvanju ovog začaranog kruga ima i visoko nepovjerenje u institucije. U brojnim životnim situacijama osjetan je i nejednak pristup pravima, što je vidljivo i u sve dužim listama čekanja na zdravstvene usluge. Zabrinjava i nedonošenje značajnih propisa i strateških dokumenata, pa tako nedostaju oni o socijalnom stanovanju, radu agencija za naplatu potraživanja, beskućništvu ili razvoju civilnog društva, kao i Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava.

Izrazito zabrinjava i nesiguran status zaposlenih, koji su često prisiljeni birati između trpljenja da se njihova prava krše, gubitka posla i napuštanja RH. Pučka pravobraniteljica je prvi put najveći broj pritužbi primila upravo na prava iz radnih i službeničkih odnosa, a rad i zapošljavanje također je najzastupljenije područje među pritužbama na diskriminaciju. Kao i ranijih godina, bez obzira na područje, najzastupljenije su pritužbe na diskriminaciju na osnovu etniciteta, što se posebice odnosi na pripadnike romske i srpske nacionalne manjine te tražitelje azila, iz niza razloga: nedostatka osnovnih uvjeta života, integracijskih politika, ali i zločina iz mržnje kojima su izloženi. I u području rada Nacionalnog preventivnog mehanizma nisu zabilježena veća, sustavna poboljšanja.

Netrpeljivost prema različitim skupinama i mišljenjima ostala je i u prošloj godini, nažalost, karakteristika javnog prostora, a nedostatak dijaloga i kvalitetnih rasprava, kao i izostanak adekvatne i pravovremene javne osude neprihvatljivog sadržaja, doprinose atmosferi apatije i osjećaju stagnacije društva.

U Izvješću se navode i pojedini pozitivni pomaci, posebice oni do kojih je dovelo provođenje preporuka pravobraniteljice, a primjeri su snažnija zaštita starijih od nasilja u obitelji ili ekonomskog iskorištavanja te najava uvođenja socijalne mirovine. Istaknuto je i kako će, nakon što je pučka pravobraniteljica 2015. izabrana za predsjedanje ENNHRI-jem, a u 2017. za predsjedavajuću EQUINET-a imenovana njezina zamjenica, u idućem razdoblju Ured pučke pravobraniteljice biti na čelu dviju najvažnijih mreža na području ljudskih prava i diskriminacije u Europi.

Analiza i cijena stanja u Izvješću pripremljena je na temelju pritužbi, terenskog rada, istraživanja te podataka tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, strukovnih udruženja, akademske zajednice, vjerskih organizacija i mnogih drugih. Cilj 231 preporuke je sprječavanje povreda prava građana, a njihovo provođenje jedan je od načina dugoročnog unaprjeđenja kvalitete života u Hrvatskoj, što je nedovoljno prepoznato u kontekstu demografske obnove i zaustavljanju iseljavanja. Izvješće pučke pravobraniteljice možete pronaći u privitku.

 

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu

Ostale novosti

  • 1