Bez poštivanja ljudskih prava nema socijalne pravde

U društvu u kojem vlada socijalna pravda, svi građani imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, radu te u drugim područjima života, što im nije tek zajamčeno slovom zakona, već i ostvarivo u svakodnevici. Na to još je jednom važno podsjetiti na Svjetski dan socijalne pravde koji se, na inicijativu Ujedinjenih naroda, obilježava 20. veljače diljem svijeta.

Kad je u pitanju Hrvatska, socijalna pravda ostaje tek želja, a ne postignuće - svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva, a svaka deseta u kućanstvu koje nema adekvatno grijanje. Gotovo 200 tisuća osoba je nezaposleno, dok više od 180 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 1000 kuna. Brojnim građanima nisu dostupne javne usluge, poput pravovremene zdravstvene zaštite, obrazovanja ili javnog prijevoza, a svaka peta osoba smatra da je bila diskriminirana barem jednom u posljednjih pet godina.

„Suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, poštivanje prava radnika, jednakost svih građana pred zakonom i suzbijanje diskriminacije moguće je jedino uz kvalitetne javne politike, temeljene na poštivanju i promicanju ljudskih prava. To je jedini put prema sustavnom rješavanju problema s kojima građani žive, prije svega najranjivije skupine - stariji, siromašni, osobe narušenog zdravlja, ali i stanovnici ruralnih područja“, ističe pučka pravobraniteljica Lora Vidović povodom Svjetskog dana socijalne pravde.

Nažalost, često smo svjedoci tek „vatrogasnih mjera“, odnosno brzih, ali djelomičnih odgovora na ključne probleme u Hrvatskoj, među kojima je najistaknutiji primjer Ovršnog zakona. Posljednje izmjene svakako su bile dobrodošle, ali nikako ne i dovoljne, a cjelovito rješenje nije najavljeno ni za 2018. godinu. Tako ovršni sustav i dalje ubrzava siromašenje građana i gura ih na marginu društva, a time i otežava povrat samog duga.

Također, Hrvatska i dalje nema strategije o socijalnom stanovanju ili beskućništvu, kao ni rješenja za smanjenje lista čekanja na zdravstvene usluge, suzbijanje energetskog siromaštva ili, primjerice, održivi rad socijalnih samoposluga.

Na ove probleme pravobraniteljica upozorava u godišnjim izvješćima o stanju ljudskih prava, u kojima daje preporuke za uklanjanje sustavnih problema s kojima se građani svakodnevno susreću. Nažalost, zbog izostanka ključnih promjena, dobar dio upozorenja ponovit će i u Izvješću za 2017. koje je u pripremi, a Hrvatskom saboru bit će predano do kraja ožujka.

 

Ostale novosti

  • 1