Sudjelovanje na konferenciji Tko čuva čuvare demokracije? Mediji i medijsko okruženje u šest zemalja Jugoistočne Europe

U Zagrebu je održana konferencija “Tko čuva čuvare demokracije? Mediji i medijsko okruženje u 6 zemalja JI Europe“, na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja medijskih sustava Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Rumunjske. Istraživanje je prvi korak četverogodišnjeg projekta kojemu je cilj uspostaviti međunarodni mehanizam mjerenja stupnja klijentelizma u medijima, odgovoriti na problem korupcije u medijskoj sferi te utjecati na promjenu neučinkovitih i štetnih medijskih politika. Događaju su nazočile zamjenica pučke pravobraniteljice Jagoda Novak te savjetnica pučke pravobraniteljice.

Konferencija “Tko čuva čuvare demokracije?“ dio je projekta: Odgovor građana na klijentelizam u medijima (MEDIA CIRCLE), koji je financiran od strane europskog IPA CSF programa. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Zagreba, a partneri iz pet zemalja jugoistočne Europe su: Expert Forum (Rumunjska), Vesta (BiH), BH Novinari (BiH), Institut za javnu politiku (Crna Gora), Centar za medijske aktivnosti (Makedonija), YUCOM – Komitet pravnika za ljudska prava (Srbija), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (Srbija). Cilj projekta je uspostaviti neovisan, održiv i višeslojan međudržavni mehanizam za aktivno praćenje medijskih politika, zagovaranje i brzu reakciju na probleme medija u jugoistočnoj Europi

Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka i istaknuo težak ekonomski i profesionalni status novinara, ne samo u Hrvatskoj u kojoj je u posljednjih šest godina izgubljeno 30 posto novinarskih radnih mjesta. Iznio je pozitivan primjer kojeg je napravila talijanska vlada s osnivanjem izvanrednog fonda i predviđenim poreznim olakšicama do 100 posto kod zapošljavanja mladih novinara na neodređeno vrijeme, te poreznim olakšicama za zapošljavanje na određeno vrijeme.

Iz predstavljenih istraživanja proizlazi da teška ekonomska situacija ugrožava medijske slobode i dovodi do autocenzure i zarobljavanja medija od strane politike i krupnog kapitala kroz subvencije, donacije i sredstva za oglašavanje. Uz to, značajan problem u svim zemljama je nedostatak relevantnih i sistematiziranih podataka o vlasničkim strukturama, tržišnim udjelima medija, udjelima pojedinog oglašivača u medijima, financiranju medija iz javnih izvora, učincima regulatornih i nadzornih tijela i njihovima odlukama te o sudskim sporovima u kojima sudjeluju novinari. To omogućava netransparentan utjecaj na zakonodavni i regulatorni okvir, imenovanja u nadzornim i regulatornim tijelima, zapošljavanja i otkaze u medijima te kršenje pravila struke i kodeksa novinara.

Predstavljen je portal Fairpress.eu koji će se na sustavan i analitičan način baviti isključivo pitanjima i problemima vezanima uz medije i javni interes. Uz središnju englesku verziju, portal objedinjuje još šest nacionalnih stranica na jezicima zemalja koje sudjeluju u projektu i služit će kao platforma za objavu kvalitetnih novinarskih tekstova koji su u drugim medijima cenzurirani zbog tema koje obrađuju.

U javnoj raspravi na temu zamjenica pučke pravobraniteljice upozorila je na činjenicu kako se na slobodu medija u posljednje vrijeme, prema nalazima istraživanja, djeluje uglavnom kroz kršenja radničkih prava novinara, te u tom smislu objasnila nadležnosti Ureda, odnosno ograničenja da djeluje prema privatnim poslodavcima (ukoliko se ne radi o diskriminaciji) i mogućnost da u tom smislu Ured djeluje prema javnim medijima.

Ostale Novosti

  • 1