Stručni skup „Pravo i mediji“ – 20 godina Hrvatskoga pravnog centra

U prostorijama Hrvatskog novinarskog doma održan je, u utorak, 17. lipnja, stručni skup pod naslovom „Pravo i mediji“ u organizaciji HPC-a.

Uvodno se skupu obratila Agata Račan predsjednica HPC-a, koja je naglasila kako je skup organiziran kao proslava 20-godišnjeg djelovanja HPC na nevladinoj sceni, te da će središnja tema biti položaj medija koji imaju moć utjecati na sve strukture društva kreirajući javno mnijenje, i naglasila kako je ovo početak dublje analize pravnog okvira medija u Republici Hrvatskoj i početak javne rasprave o strategiji medija.

O dugogodišnjem radu i uspjesima govorila je Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda RH. U svom govoru istaknula je jasnu viziju i ulogu HPC-a  u razvoju pravnih i političkih institucija u Hrvatskoj od samog osnutka do danas, te doprinos ubrzavanju procesa tranzicije političke kulture podanika u političku kulturu građanina, prvenstveno kroz izgradnju civilnog društva. Pritom je istaknula da se u skladu s vrijednostima i svojom misijom HPC oduvijek zauzimao za zaštitu ljudskih prava, modernizaciju javne uprave, te pravnu edukaciju.

Vesna Grubić govorila je o tome kako i zašto je nastao Hrvatski pravni centar, prisjetila se svih predsjednika i članova koji su u međuvremenu preminuli, naglasivši da je i dalje prioritet zaštita ljudskih prava, a u ostvarivanju svoje misije HPC će i nadalje promicati i afirmirati vladavinu prava, političku odgovornost nositelja javnih ovlasti, učinkovitost i djelotvornost javnog sektora, te sudjelovanje civilnog društva u donošenju svih relevantnih odluka za razvoj i budućnost Republike Hrvatske. U javnosti HPC ima prepoznatljivo mjesto udruge koja argumentima nezavisne i stručne kritike potiče uspostavu i promicanje vladavine prava u Hrvatskoj, što omogućuje HPC-u da zadrži položaj poželjnog partnera i vladinim i nevladinim organizacijama.

O vladavini prava i javnim medijima govorio je Ivan Padjen, član HPC-a koji je istaknuo problem nedovoljne javnosti prava te nedovoljne javnosti medija uslijed nedostatka utjecaja medija zbog prijenosa moći s države na korporativni sektor. Javnim medijima i novinarima, po njegovom mišljenju još veća prijetnja od kapitala dolazi od novih medija, koji se izmiču medijskom pravu, a sporove rješavaju međusobnim tehničkim onemogućavanjem. Vladavina prava, pravo na slobodu izražavanja i socijalna demokracija polazišne su vrijednosti su s kojih se na adekvatan način prepoznaju i anticipiraju problemi te predlažu alternativna rješenja.

U nastavku skupa govorilo se o vladavini prava. Heidi Eterović, stručna savjetnica HPC-a   osvrnula se na pitanje sudjelovanja javnosti u donošenju propisa. Mihajlo Dika govorio je o suđenjima i javnosti naglasivši da suđenja moraju biti javna, što jamči i Ustav, istaknuvši da podaci o tome tko,  kako, kada i kome sudi, moraju biti ranije dostupni. Istovremeno se usprotivio praksi javnog linča osumnjičenih  putem medija, a o objavi i obrazloženju akata javne uprave govorio je Dragan Medvedović koji je istaknuo problem pozakonskih akata i njihovog objavljivanja.

U drugom dijelu skupa govorilo se medijskom pravu pa se na javnost vlasništva medija osvrnula Agata Račan koja je istaknula da je do podataka o vlasničkoj strukturi medija izuzetno teško doći jer su podaci disperzirani po Internet stranicama. Tijekom svog istraživanja došla je do interesantnih podataka o tome tko su vlasnici medija ali i do podataka kako se vlasništvo medija grana na nacionalnoj medijskoj sceni kada su u pitanju tradicionalni mediji.

O ravnopravnom položaju novinara govorila je Vesna Grubić i tom su prilikom iznesena dva slučaja novinarke i novinara koji su bili dugo godina zaposleni temeljem Ugovora o autorskom djelu bili upisani u registar poreznih obveznika i imali sve obveze iz radnoga odnosa, no nisu imali nikakva prava koja proističu iz Zakona o radu. Oboje su u jednom trenutku dobili „otkaz“ i trenutno su oba slučaja pred sudom.

O pravu na pristup informacijama i položaju Povjerenice za informiranje te o važnosti prava za javnost govorio je Josip Kregar i istaknuo da je u Saboru prihvaćeno Izvješće povjerenice za informiranje, ali ne i zaključak koji govori o apsolutno nedostatnim kapacitetima Ureda.

O novim elektroničkim medijima i tehničkim izazovima pravnoj regulaciji Nenad Prelog, profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Pravno uređenje medija te problemi vidljivih i nevidljivih sadržaja, prikrivanje identiteta, nasilje nad i među mlađom populacijom, uvrede, klevete, krađa identiteta, povrede prava osobnosti i intelektualnog vlasništva bili su predmet interesa Ivane Kunde, docentice Pravnog fakulteta u Rijeci, koja je kao načine rješavanja navedenih problema ponudila u donošenju i poštivanju već postojećih zakona i podzakonskih akata te kroz samoregulaciju.

O zaštiti privatnosti u novim elektroničkim medijima govorila je Darja Lončar Dušanović, povjerenica za zaštitu podataka Hrvatskog Telekoma koja se osvrnula i na presude Suda pravde.

U trećem dijelu govorilo se o medijskim politikama pri čemu je Gvozden Flego naglasio kako su mediji posrednici jer bez javnosti nema demokracije, te o projektu Vijeća Europe i očuvanju slobode medija. Naime, u istraživanju zemalja članica za period 2012. - 2013. uočeno da u velikom broju zemalja postoji sloboda medija i sloboda izražavanja, no da se ona u praksi sužava kroz ograničavanje slobode novinara, posebice njihovih radničkih prava, pa u konačnici u pitanje dolazi i sama sloboda izražavanja. Prijetnje novinarima očituju se kroz unutarnju nesigurnost prijetnjama kroz prijetnje otkazima, neodgovarajuće uvjete rada, nerazumni nalozi zahtjevi poslodavaca, nedostupnost informacija, te vanjsku nesigurnost kada se novinarima i fizički prijeti. Kako bi se ipak nekako razriješili nagomilani problemi predlaže se uvođenje osobne iskaznice vlasništva medija što bi bila prekogranična obveza, no postavlja se pitanje mogu li offshore kompanije biti vlasnici medija.

Skup je svojim izlaganjem zatvorio Zdenko Duka, predsjednik HND-a  s temom o privatnim medijima i javnim interesima, dajući primjer EU zemalja koje u ovoj teškoj ekonomskoj krizi pomažu na različite načine, od smanjenja PDV-a na novine do dotacija kroz novinski papir, bez obzira na vlasništvo medija.

Ostale Novosti

  • 1