Predstavljanje projekta i rasprava u statusu civilnog društva

26. ožujka 2014. godine u Hrvatskom novinarskom društvu održano je predstavljanje prve godine provedbe i rezultata regionalnog projekta „Acquis za civilno društvo na Balkanu: Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zagovaranje i nadzor", nakon kojeg je uslijedila panel rasprava o statusu civilnog društva u Hrvatskoj. Predstavljanje i raspravu je organizirala Cenzura Plus iz Splita, a događaju je ispred Ureda pučke pravobraniteljice prisustvovala savjetnica u Uredu.

Na početku skupa je Tanja Hafner Ademi iz Balkanske mreže za razvoj civilnog društva predstavila alat koji je nastao u sklopu navedenog projekta – Monitoring matricu za poticajno okruženje za razvoj civilnog društva (matrica dostupna na : http://www.balkancsd.net/images/BCSDN_Monitoring_Matrix.pdf) kojom je definirano cjelokupno poticajno okruženje za razvoj civilnog društva, a koje uključuje i regionalne i svjetske standarde. Matrica definira indikatore (ukupno 151), a strukturirana je po sljedećim područjima: osnovna pravna jamstva sloboda, okvir financijske vitalnosti i održivosti te odnos između vlada i organizacija civilnog društva. Kroz ova su područja i na temelju indikatora iz matrice organizacije civilnog društva s područja zapadnog Balkana uključujući Tursku i Hrvatsku procjenjivale poticajno okruženje za razvoj civilnog društva u nacionalnim kontekstima.

Nakon uvodnog predstavljanja alata za procjenu poticajnog okruženja Željana Buntić Pejaković iz Cenzure Plus predstavila je nalaze do kojih je Cenzura došla primjenjujući matricu pri procjeni stanja u Hrvatskoj. Glavni nalazi mogu se svesti na sljedeće nedostatke načina funkcioniranja sustava u Hrvatskoj:
• u javnosti nije dostupan niti je jasan podatak kolika se novčana sredstva dodjeljuju udrugama koje se bave zaštitom općih vrednota iz Ustava, a informacije o iznosu koji se dodjeljuje udrugama u javnosti stvaraju negativnu sliku s obzirom da mnogo veći od stvarnog iznosa koji udruge dobivaju,
• unatoč poticajnom institucionalnom okviru postoje funkcionalni problemi zbog neodgovarajućih kapaciteta javnih službenika na lokalnoj, regionalnoj, ali i nacionalnoj razini,
• ugovorna tijela odgovorna za decentralizirana sredstva neefikasna su, što je prijetnja održivosti OCD-a,
• broj izvora dostupnih za financiranje se smanjuje i to posebno pogađa one organizacije koje se bave praćenjem (monitoringom) i zagovaranjem te
• upravljanje javnim sredstvima u RH je problematično, a procedure financiranje nisu transparentne, odnosno nedostaju jasni kriteriji za dodjeljivanje sredstava.
Nakon izlaganja nalaza dobivenih temeljem primjene matrice ukratko se na nalaze te na hrvatski kontekst osvrnuo ravnatelj Ureda za Udruge Igor Vidačak naglasivši kako je ova matrica važan alat, budući da EK koristi tamo definirane indikatore pri procjeni poticajnog okruženja za organizacije civilnog društva u zemljama s kojima je u pristupnim pregovorima, zbog toga što definira standarde i okuplja ih na jednom mjestu, a takav alat može služiti i za samo-procjenu. Dodatno je najavio kako će dio sredstava iz europskog socijalnog fonda biti alocirana za projekte onih organizacija koje prate nacionalne politike i bave se zagovaračkim aktivnostima.
Zorislav Antun Petrović iz organizacije Kultura i etika ukratko se osvrnuo na stavove koji u javnosti prevladaju o organizacijama civilnog društva, koji su u velikoj mjeri temeljeni na pogrešnoj percepciji načina rada i uloge OCD-ova te naveo kako se zalaže za razlikovanje „tipova" udruga budući da se bave vrlo različitim djelatnostima i funkcioniraju na različite načine, a na sve se odnose ista pravila i propisi.
Igor Roginek iz organizacije Act na kraju je iznio nekoliko opaski u vezi nacrta Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, koji je trenutno u saborskoj proceduri, a čije će donošenje izazvati dodatne poteškoće za funkcioniranje organizacija civilnog društva, ukoliko Zakon bude usvojen u obliku u kojem je trenutno. Također je potvrdio postojanje problema s ugovornim tijelima i neisplatom sredstava nakon predanih završnih izvješća, kao i probleme s neinformiranošću lokalnih službenika, koji bi trebali pružati informacije i podršku organizacijama civilnog društva.

Ostale Novosti

  • 1