Značajan broj medicinskih sestara i tehničara, koji su iz Hrvatske odselili u jednu od zemalja članica EU, obratili su se pučkoj pravobraniteljici nakon što u tim zemljama nisu uspjeli ostvariti pravo na zapošljavanje. Naime, Hrvatska komora medicinskih sestara izdavala im je nevaljale potvrde o stečenim pravima, s kojima nisu mogli dobiti posao.

Time je Komora, koja bi kao strukovna organizacija trebala zastupati interese medicinskih sestara i tehničara, dovela u pitanje zakonitost svog rada. Zato je pravobraniteljica Ministarstvu zdravlja preporučila provođenje nadzora, uz napomenu kako Komora na temelju vlastitog tumačenja zakona, za što i nije nadležna, ne izdaje potrebne potvrde.  

dan socijalne pravdeOpća skupština Ujedinjenih naroda je u studenom 2007. godine odlučila 20. veljače obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde. Države članice priznale su da se socijalni razvoj mora temeljiti na pravdi, solidarnosti, skladu i jednakosti među svim zemljama i unutar svake od njih, a socijalna pravda, jednakost i pravičnost čine temeljne vrijednosti svakog društvenog života. Ekonomski rast nužno treba promicati pravičnost, socijalnu pravdu, mora egzistenciju učiniti mogućom za “društvo svih” - koje se temelji na pravdi i poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Obilježavanje ovog dana trebalo bi pridonijeti dodatnom učvršćenju napora međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva, povećanja zabrinutosti za dostojanstvo rada, jednake mogućnosti i pravični pristup socijalnim dobrima te pravdi za svaku ljudsku osobu.

Socijalna prava u Hrvatskoj ugrožena su utjecajem ekonomske krize, ali i posljedicama reformskih procesa. Socijalne mjere koje Vlada Republike Hrvatske poduzima početkom ove godine, iako dobrodošle, ipak su kratkotrajne i usmjerene uklanjanju posljedica, a ne uzroka prezaduženosti i osiromašenja građana.

Pučka je pravobraniteljica podnijela  Izvješće o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje se  temelji se na prikupljenim podacima u razdoblju od sredine svibnja do početka prosinca 2014. godine. Osnovni cilj mu je, uvažavajući sve učinjeno kako bi se posljedice poplave maksimalno ublažile,  ocijeniti razinu zaštite ljudskih prava, dati preporuke za ispravljanje uočenih propusta te na temelju postojećih iskustava doprinijeti unapređenju sustava i boljoj zaštiti ljudskih prava u potencijalnim kriznim situacijama.

Poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji posljedica je najvećeg vodenog vala u tisućugodišnjem prosjeku od 1194 cm, pri čemu je ugroza bila na dužini od 67 km s 12 vrlo kritičnih točaka na nasipu i preko 30 kritičnih točaka na kojima se interveniralo. Vrhunac se dogodio 17. svibnja, kada je Sava probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca te potopila općinu Gunja, dok je u većoj ili manjoj mjeri potopila ili ugrozila mjesta u općini Drenovci: Rajevo Selo, Račinovci, Đurići, Drenovci i Posavski Podgajci te mjesta u općini Vrbanja: Strošinci, Soljani i Vrbanja. Radi se o najistočnijoj hrvatskoj županiji, koja prema popisu iz 2001. godine broji 204 768 stanovnika, a sve tri općine  pripadaju trećoj skupini područja posebne državne skrbi jer zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom, a Gunja je i socijalno najosjetljivija općina prema broju osoba koje se nalaze u sustavu socijalne skrbi. U vrlo kratkom periodu bilo je ugroženo 6 općina i grad Županja, 34 538 stanovnika, 67 km nasipa uz rijeku Savu, preko 300 km državnih, županijskih i lokalnih cesta te većina komunalne infrastrukture u naseljima uz rijeku jer je brzina rasta vodostaja Save bila preko 1.07 m u razdoblju od 12 sati te 1,93m u 24 sata. U nekoliko je dana evakuirano preko 13 000 ljudi na oko 150 lokacija i više od 8 000 životinja na oko 450 lokacija.

Ostale Novosti

  • 1