Tolerancija u hrvatskome društvu

Tolerancija nije formalno zalaganje za neke apstraktne pojmove, već praktična primjena vrijednosti za koje smo se kao društvo opredijelili, a koja se pokazuje i riječima i djelima. Istovremeno, ona ne znači ignoriranje i pasivno promatranje kršenja prava drugih. Ugrožavanje prava drugih uvijek nas se mora ticati. Tolerancija je stoga aktivno zauzimanje za poštivanje jednakih prava za sve, neovisno o tome jesu li žene ili muškarci, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom, izvanbračni ili bračni parovi, hetero ili homoseksualne orijentacije, ove ili one nacije, vjere, ovog ili onog uvjerenja ili statusa. Ne zaboravimo da smo svi mi različiti od drugih u nekom aspektu i da svatko od nas po nečemu pripada nekoj manjini. Stoga svatko od nas može postati žrtvom predrasuda i stereotipa.

Javna rasprava povodom referenduma o ustavnoj definiciji braka na samom je vrhuncu, no tonovi kojima se prozivaju i opisuju zagovaratelji suprotstavljenih strana zabrinjavaju, kao što je to bilo u slučaju usporedbe Željke Markić, aktivistice inicijative „U ime obitelji," s Adolfom Eichmannom, ali i u svim drugim prilikama prema različitim javnim osobama koje izražavaju  i drugačije stavove o referendumskom pitanju.

Kao što smo upozorili u obraćanju povodom Međunarodnoga dana tolerancije 16. studenoga, aktualni događaji u hrvatskom javnom prostoru, ukazuju koliko su rasprostranjeni stavovi nesnošljivosti i koliko još sve institucije i civilno društvo moraju, kako preventivno, tako primjerenim sankcijama, raditi na tome da postanemo doista demokratsko i tolerantno društvo. Najnoviji izgred reprezentativca Josipa Šimunića koji je, nažalost, zasjenio nesumnjivi uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, a o kojemu su izvijestili brojni domaći i strani mediji, potvrđuje našu zabrinutost.

Ostale Novosti

  • 1