Prava branitelja

Posljednja dva tjedna svjedoci smo nezadovoljstva branitelja, uslijed nerazumijevanja s predstavnicima vlasti te dugogodišnje ekonomske krize u kojoj se nalazimo.

Još su prošle godine Pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom uputile zajednički prijedlog amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kao i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Istaknuli smo da se postojećim korisnicima opskrbnine i dodatka za pripomoć u kući treba omogućiti zadržavanje ovih prava kao stečenih te da valja primijeniti pravilo zabrane retroaktivnosti uz naglasak da bi predlagatelj ovih zakona trebao jasno procijeniti koji broj korisnika novim propisom gubi ili mu se znatno umanjuju priznata prava, a koji broj korisnika će ostvarivati u sličnom iznosu pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u sustavu socijalne skrbi. I dalje smo mišljenja da je trebalo izraditi stručnu analitičku podlogu za ovako važno zadiranje u stečena prava najranjivijih skupina u društvu, koji baš zbog lošijeg imovinskog statusa, unutar svoje skupine, ostvaruju pravo na opskrbninu.

Međutim, amandmani nisu prihvaćeni, a Zakon o socijalnoj skrbi nije predvidio da  centri za socijalnu skrb  po službenoj dužnosti provedu postupke preispitivanja uvjeta za ostvarivanje prava zajamčene minimalne naknade dosadašnjim korisnicima opskrbnine. Dodatno, nije bilo niti pravovremene informacije o postupku podnošenja zahtjeva nadležnim centrima za socijalnu skrb, čime su korisnici opskrbnine ostali bez ikakvih prihoda, a time su najviše bili pogođeni upravo najsiromašniji branitelji.

Potom, Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji od donošenja 2004. godine do danas mijenjan je trinaest puta; a samo je ove godine doživio tri izmjene, a u pripremi je još jedna, što ukazuje na nedostatke u planiranju sustava i stvara određenu pravnu nesigurnost.

Dodatne nedoumice izaziva i Zakon o mirovinskom osiguranju čija primjena počinje 1. siječnja 2015. godine, posebice članak 80. koji određuje da se mirovine razdvajaju na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren temeljem staža osiguranja. Očito da zabrinutost branitelja proizlazi iz činjenice da će im dio mirovine određen po posebnom propisu biti veći dio mirovine, zbog čega će cjelokupni iznos mirovine biti manji jer su imali manje godina radnog staža do odlaska u mirovinu. Na taj će način u posebno ranjivoj situaciji biti  branitelji koji su mladi otišli u rat i imaju mirovinu samo s osnova braniteljskog statusa. 

Zbog toga je pučka pravobraniteljica uputila preporuku ministru rada i mirovinskog sustava da izradi i učini dostupnom javnosti analizu, iz koje bi bio vidljiv mogući učinak ove odredbe na braniteljsku populaciju te iznos mirovina pojedinih skupina branitelja nakon početka primjene Zakona te da predloži mehanizme za ublažavanje eventualnog smanjenja mirovina braniteljima, koji će nastati kao posljedica njene primjene. 

Ostale Novosti

  • 1