Priopćenje povodom inicijative građana za održavanje referenduma o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina

Povodom inicijative građana za održavanje referenduma, pučka pravobraniteljica uputila je pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki, u kojem upozorava da bi referendum s pitanjem „Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi - Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice", značio nedopustivo smanjenje prava pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ukoliko bi bio održan te ukoliko bi došlo do predložene izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Jedina nedvosmislena pravna osnova koju hrvatski pravni sustav pruža za utvrđivanje (ne)ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja je članak 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koji jasno određuje da je to u nadležnosti Ustavnog suda. Štoviše, prema praksi Ustavnog suda, na podnošenje zahtjeva za utvrđivanje je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom, ovlašten je jedino Hrvatski sabor, a ne i drugi ovlaštenici. Stoga je iznimno važno da Hrvatski sabor ovu svoju ovlast, iskoristi.

Povodom inicijative građana za održavanje referenduma, pučka pravobraniteljica uputila je pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki, u kojem upozorava da bi referendum s pitanjem „Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi - Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice", značio nedopustivo smanjenje prava pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ukoliko bi bio održan te ukoliko bi došlo do predložene izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Kao institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, jasno i nedvosmisleno izražavamo stajalište da zbog osobitog značaja manjinskih prava u modernoj Hrvatskoj, smatramo važnim da do predložene promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ne dođe.

No, jednako tako, naglašavamo da postupak odlučivanja o ovom pitanju mora biti proveden u skladu s postojećim propisima, poštujući načelo vladavine prava koje je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka i zahtijeva da se društveni život temelji na unaprijed propisanim pravnim pravilima koja su opća, predvidljiva i izvjesna. Važno je odgovoriti na legitimna očekivanja građana koji se zalažu za održavanje referenduma, koji su dali potpise za referendumsku inicijativu i čije ustavno pravo na neposredno odlučivanje zbog trenutno postojeće pravne nesigurnosti, ne smije biti dovedeno u pitanje.

Jedina nedvosmislena pravna osnova koju hrvatski pravni sustav pruža za utvrđivanje (ne)ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja je članak 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koji jasno određuje da je to u nadležnosti Ustavnog suda. Štoviše, prema praksi Ustavnog suda, na podnošenje zahtjeva za utvrđivanje je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom, ovlašten je jedino Hrvatski sabor, a ne i drugi ovlaštenici. Stoga je iznimno važno da Hrvatski sabor ovu svoju ovlast, iskoristi.

Upravo radi otklanjanja mogućnosti da se u budućnosti ponove situacije u kojima se voljom većine građana putem neposrednog izjašnjavanja dovode u pitanje prava pripadnika bilo koje manjine, od izuzetne je važnosti da Hrvatski sabor kao ustavotvorac i zakonodavac, što prije propiše o kojim se pitanjima ne može neposredno odlučivati, a nakon toga i precizno uredi referendumski postupak.

Osim nužnih izmjena pravnog okvira, reakcije javnosti povodom prošlogodišnjih referendumskih inicijativa pokazale su duboku podijeljenost u društvu te nam zasigurno predstoji još puno rada na osvješćivanju vrijednosti tolerancije, kako bismo postali društvo u kojem se poštuju i štite manjinska i ljudska prava.

Pučka pravobraniteljica
Lora Vidović

 

Ostale Novosti

  • 1