Mir, pravda i snažne institucije tema izlaganja pravobraniteljice u sjedištu Ujedinjenih naroda

Neovisnost nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI), njihove uloge u situacijama konflikta ili nestabilnosti te doprinos u stvaranju mirnih, pravednih i inkluzivnih društava teme su četvrtog Godišnjeg seminara nacionalnih institucija za ljudska prava koji se u petak, 17. lipnja 2016., održao u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Seminar su organizirali Program UN-a za razvoj (UNDP), Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) i Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI).

Na njemu je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) Lora Vidović govorila o ulozi NHRI-a u postizanju UN-ovog cilja održivog razvoja broj 16, u sklopu Agende 2030, koji promovira mir, uspostavu snažnih institucija te inkluzivnih društava (SDG16). No, svih 17 ciljeva održivog razvoja važno je za njihov rad, naglasila je. Tome u prilog govori i zanimljiva činjenica kako u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. nisu obuhvaćena tek dva među njima – onaj koji govori o odgovornoj potrošnji i proizvodnji (SDG12) te onaj koji govori o morskom životu (SDG14). Okupljenima je predstavila povijest institucije pučkog pravobranitelja u Hrvatskoj, a s obzirom na temu postkonfliktnih situacija, posebno se osvrnula na djelovanje nakon Domovinskog rata.

LoraNYC3

”Pučki pravobranitelj je, od svog osnutka 90-tih godina, imao ograničene ljudske i financijske resurse, nedovoljnu vidljivost u javnosti i među dionicima te nije imao kontakta s međunarodnom zajednicom. No, unatoč ovim okolnostima, naša institucija je u poslijeratnim godinama ostvarivala uspjehe u rješavanju izazova poput problema s mirovinom, povredama prava na obnovu, statusom povratnika, državljanstvom ili povratom imovine. Oni slučajevi na koje je ukazano pučkom pravobranitelju, u pravilu su uspješno riješeni, no ne i slični problemi građana koji se nisu obratili pravobranitelju. Na to su upozoravani relevantni dionici, što je doprinijelo učinkovitom i odgovornom radu institucija u našoj zemlji”, rekla je pravobraniteljica Vidović.

U godinama koje su uslijedile, dvije su okolnosti značajno utjecale na daljnji razvoj institucije pučkog pravobranitelja, objasnila je. Prva okolnost je akreditiranje statusom A pri UN-u 2008., a zatim i reakreditacija 2013., što je, uz izmjene zakona koje su uslijedile, donijelo značajne promjene i povećalo utjecaj institucije, prvenstveno primjenom međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava na nacionalnoj i lokalnoj razini te izvještavanjem međunarodnim tijelima, uključujući i proces UPR-a. Unaprijeđena je i promocija ljudskih prava te suradnja s državnim tijelima, lokalnim zajednicama, udrugama civilnog društva, medijima, znanstvenicima i mnogim drugima. Iduća okolnost bio je proces pristupanja Hrvatske EU, kada je jačanje Ureda pučkog pravobranitelja bio jedan od ključnih elemenata pregovora o Poglavlju 23, o pravosuđu i temeljnim pravima. U to vrijeme Ured je postao i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, a nešto kasnije je počeo djelovati i kao Nacionalni preventivni mehanizam.

”Imajući na umu sve nadležnosti, kada govorimo o postkonfiktnom razdoblju, naš rad uključuje promociju antidiskriminacijskog zakonodavstva i politika te nadgledanje njihove provedbe u kontekstu održivog povratka – nerazvijenost povratničkih područja, nedostatak društvene infrastrukture i podrške u prijavljivanju etničkog nasilja, socijalna isključenost. I u 2016. se susrećemo s problemima u području stjecanja državljanstva povratnika, stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja, uporabe jezika i pisma, a primjetan je i porast diskriminacije te govora mržnje u javnom prostoru”, istaknula je pravobraniteljica Vidović.

Posebno je naglasila problematičnu razinu nepovjerenja koje građani iskazuju prema institucijama, bez obzira na područje njihovog djelovanja – bilo da je riječ o pravosuđu, državnim ili regionalnim i lokalnim tijelima. To nepovjerenje, koje narušava vladavinu prava, primjećuje u porastu pritužbi građana koji joj se obraćaju, kao i iz sadržaja njihovih pritužbi. ”Građani nisu upoznati sa svojim pravima, ne znaju kojim institucijama se trebaju obratiti, a nerijetko se osjećaju izgubljeni u sustavu. Neusklađenost propisa dodatno produbljuje njihov osjećaj nepravde i nejednakosti, što rezultira daljnjim produbljivanjem nepovjerenja, i tu naš Ured ima značajnu ulogu, zagovaranjem poboljšanja javnih politika i njihove implementacije, za izgradnju inkluzivnog društva, pravde za sve te učinkovitih i odgovornih institucija na svim razinama”, rekla je pravobraniteljica Vidović.

NHRI-jevi, smatra, glas su obespravljenih i ranjivih članova društva samo ako su snažni, učinkoviti i neovisni u nadgledanju, promoviranju i zaštiti ljudskih prava. No, taj glas ponekad izostaje u međunarodnom okruženju, zbog čega je iznimno važna Rezolucija Opće skupštine UN-a iz prosinca 2015., kojom je otvoren put NHRI-jevima za neovisno sudjelovanje u radu tijela UN-a. ”Vjerujem da je u našem zajedničkom interesu da se glas NHRI-a i ovdje čuje i da se naš potencijal u potpunosti ostvari i iskoristi na međunarodnoj razini”, zaključila je pravibraniteljica Vidović, govoreći u sjedištu Ujedinjenih naroda u ime svih institucija članica ENNHRI-ja, njih više od 40 iz cijele Europe.

 

Ostale novosti

  • 1