Zaštita okoliša: građani sve aktivniji, sustav manjkav i često podređen gospodarstvu

Briga o okolišu i utjecaj koji on može imati na zdravlje, posebice kao posljedica gospodarskih aktivnosti, bile su teme stručnog skupa „Pravo na zdrav život i uvjeti za zdrav okoliš“, održanog 9. lipnja u Kući Europe u Zagrebu. Tom prilikom usuglašeni su i zaključci o potrebnim koracima za postizanje nužnih promjena u sustavu zaštite okoliša.

Skup je organizirala pučka pravobraniteljica Lora Vidović, kojoj se građani obraćaju pritužbama iz ovog područja: na onečišćenje okoliša, postupanje s otpadom, rad inspekcija, štetni utjecaj zagađenja na zdravlje, buku, izloženost elektromagnetskom zračenju, postupke procjene utjecaja na okoliš, prostorne planove, izostanak provođenja i praćenja propisanih mjera zaštite okoliša, izostanak sankcija i neispravljanje propusta.

„Postojeći sustav zaštite okoliša obiluje međusobno neusklađenim i često mijenjanim propisima u kojima se teško snalaze i pravni stručnjaci, a posebno građani“, istaknula je pravobraniteljica Vidović. Otkrila je i kako joj se građani najčešće obraćaju pritužbama na onečišćenje okoliša, postupanje s otpadom, rad inspekcija, štetni utjecaj zagađenja na zdravlje, buku, izloženost elektromagnetskom zračenju, postupke procjene utjecaja na okoliš, prostorne planove, izostanak provođenja i praćenja propisanih mjera zaštite okoliša, izostanak sankcija i neispravljanje propusta. Većinu svih pritužbi karakterizira nepovjerenje građana koje proizlazi iz nezadovoljstva pri komunikaciji s nadležnim tijelima, kvaliteti povratnih informacija te sudjelovanju u postupcima koji se na njih odnose.

„Zabilježili smo slučajeve u kojima se postupak procjene utjecaja na okoliš nije proveo ili se proveo naknadno, nakon što su već izdana odobrenja iz područja prostornog planiranja i gradnje. Također smo zabilježili slučaj izmijenjenog elaborata zaštite okoliša u tijeku upravnog postupka, kako bi se prilagodio potrebama nositelja zahvata, a ne stanju u okolišu“, upozorila je pravobraniteljica.

Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, podsjetila je kako Europski parlament razumije raznolikost i važnost uvjeta za zdrav okoliš. Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, istaknula je važnost zakonodavstva te činjenicu da zaštita okoliša nadilazi političke, pravne i ljudske granice, zbog čega je važna suradnja među članicama EU, ali i EU s ostatkom svijeta.

Lidija Runko Luttenberger, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, analizirala je problem složenosti i dugotrajnosti procjene utjecaja na okoliš te podsjetila na činjenicu da ga izrađuje onaj koga angažira investitor. Način na koji se on provodi ne osigurava zaštitu od utjecaja na okoliš, zaključila je.

Vedran Poljak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osvrnuo se na preporuku iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. godinu za uvođenje obvezne procjene učinka na zdravlje (HIA) prije izgradnje industrijskih objekata, ponovivši potrebu adekvatnog zakonskog uređenja.

Voditeljica Programa pravo okoliša Zelene akcije Željka Leljak Gracin upozorila je na važnost i prednosti sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša, o čemu govori i članak 6. Arhuške konvencije. Zaključila je i kako javnost često nije ni upoznata sa svojim pravima, što uključuje i nedostatak informacija o pristupu pravosuđu. Cilj Agende 2030, koja predstavlja razvojni plan za bolji svijet kroz 17 ciljeva održivog razvoja, detaljnije je izložila Sandra Vlašić, voditeljica Projektnog ureda u Hrvatskoj Programa Ujedinjenih naroda za razvoj.

Sudionici stručnog skupa složili su se kako je za postizanje društvenih promjena, kako u zaštiti okoliša, tako i u ostalim područjima, ključna suradnja svih dionika – civilnog društva, stručnjaka i znanstvenika, lokalnih i državnih tijela, privatnog sektora, međunarodnih organizacija te neovisnih institucija poput pučkog pravobranitelja, čemu je pridonijela i danas održana rasprava. Istaknuta je i obveza poštivanja prava na dostupnost informacija, potreba za učinkovitim upravljanjem rizicima te važnost edukacije, pri čemu je nužno pratiti i globalne trendove te prevenirati moguće povrede prava koja se u drugim zemljama već događaju.

Usuglašeni su i zaključci o potrebnim koracima za postizanje nužnih promjena u sustavu zaštite okoliša, pri čemu je ključno:

  • unaprijediti horizontalnu i intersektorsku suradnju, između institucija izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti, institucija Europske unije, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija, znanstvene zajednice i privatnog sektora te pravobraniteljskih institucija
  • uvesti obvezu procjene utjecaja na zdravlje (HIA) i kriterije o izračunu ekološke štete
  • nanovo zakonski urediti i ojačati postupke procjena utjecaja na okoliš, izrade elaborata i studija te rad inspekcija
  • pravovremeno, točno i potpuno osigurati sudjelovanje javnosti u postupcima koji se tiču okoliša, kako je određeno Arhuškom konvencijom
  • osvijestiti i unaprjeđivati upravljanje rizicima, posebice ekološkim
  • podizati ekološku svijet institucija i građana
  • provoditi ekološke edukacije svih razina vlasti i svih dionika
  • pratiti globalne trendove i prevenirati nove povrede prava koje se drugdje već događaju

Također je važno podržati mogućnost uvođenja ekocida kao kaznenog djela protiv čovječnosti, kako bi se zaštitile buduće generacije te priznavanje prava prirode.

Zaštita okoliša jedno je od tematskih poglavlja u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, a sva saznanja, zaključke, primjere i preporuke za uklanjanje sustavnih problema možete pronaći na str. 129.-132. Izvješća.

Ovo područje prvi put je zastupljeno u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2013. godinu. U ovom području Ured bilježi oko 40 pritužbi građana godišnje, a isti trend nastavlja se i u 2016.

 

Ostale novosti

  • 1