Suzbijanje diskriminacije

Riječ diskriminacija često se spominje u svakodnevnom govoru, kada smatramo da nam je nanesena nepravda. No, točno je reći da je netko diskriminiran ako je stavljen u nepovoljniji položaj zbog jedne ili više osobnih karakteristika. Do diskriminacije vrlo često dovode predrasude, a ona može obuhvaćati neprijateljsko ponašanje, isključivanje i segregaciju, ponekad čak i otvoreno nasilje. Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je zakonom, a ona tko je počini u Hrvatskoj, može biti kažnjen kaznom i do 350 tisuća kuna.

Više...

Europski odbor protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Europe objavio je preporuke za prevenciju govora mržnje te pružanje podrške onima prema kojima je on usmjeren. U preporukama se, između ostalog, potiče javne osobe na brze reakcije nakon pojave govora mržnje, a države članice Vijeća Europe na promociju samoregulative medija, podizanje svijesti o posljedicama govora mržnje, kazneno gonjenje ekstremnih primjera te uskraćivanje financijske i druge podrške političkim strankama koje se govorom mržnje služe.

„Mjere protiv govora mržnje moraju biti utemeljene, proporcionalne te ne smiju biti zlouporabljene, odnosno usmjerene protiv vjerskih uvjerenja i političke opozicije niti korištene za suzbijanje kritike politikama“, izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland, naglasivši kako je važno postići ravnotežu između borbe protiv govora mržnje i poštivanja slobode govora, izražavanja i okupljanja.

Više...

Drugačije postupanje prema bilo kome, utemeljeno isključivo na nečijoj rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom podrijetlu ili etničkoj pripadnosti, može predstavljati rasnu diskriminaciju. Ona je često rezultat predrasuda, odnosno vjerovanja kako su ove osobine opravdan razlog prijezira prema nekome. Predrasude su prisutne u gotovo svim društvima i protiv njih se moraju odlučno boriti, ako teže jednakosti i uvažavanju razlika.

Ujedinjeni narodi proglasili su 21. ožujka Međunarodnim danom za eliminaciju rasne diskriminacije, upravo kako bi upozorili na opasnosti rasizma. Ovaj datum izabran je u znak sjećanja na 69 osoba koje je, prilikom mirnog prosvjeda protiv rasističkih zakona i aparthejda, 1960. godine u Južnoafričkoj Republici ubila policija.

Više...

Kao nastavak aktivnosti povezivanja s lokalnim i regionalnim dionicima uključenima u rad na zaštiti i promicanju ljudskih prava, savjetnice pučke pravobraniteljice iz Područnog ureda u Rijeci održale su 9. veljače 2016. sastanak sa zamjenicom župana Istarske županije i predsjednicom Županijske koordinacije za ljudska prava, Giuseppinom Rajko.

Na sastanku je bilo riječi o načinima informiranja građana o regionalnoj prisutnosti Ureda pučke pravobraniteljice te olakšanoj mogućnosti izravnog podnošenja pritužbi. Savjetnice pravobraniteljice spomenule su kako su upravo stanovnici Istarske županije (najviše Grada Pule) uputili znatan broj pritužbi, među onima koje je tijekom prve godine rada zaprimio riječki Ured. No, još uvijek postoji prostora za snažnijim informiranjem o njegovom postojanju, nadležnostima i ovlastima institucije. U tu su se svrhu sudionice sastanka dogovorile i podjelu informativnih materijala stanovnicima županije.

U razgovoru o ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Istarskoj županiji, istaknuto je kako je nužno da postupanje prema dijelu manjina, posebno romskoj, na nacionalnoj razini bude usmjerenije prema integraciji, pri čemu ne treba regionalnim jedinicama prepuštati zadatke koje one financijski ne mogu realizirati, poput stambenog zbrinjavanja.  

KONTAKTI
 
Zagreb
Trg hrvatskih velikana 6
Tel:  +385 1 4851 855
Tel:  +385 1 4851 853
Fax:  +385 1 6431 628
 
PODRUČNI UREDI
 
Rijeka
Korzo 2a/I
Tel:  +385 51 563 786
Fax:  +385 51 689 737
 
Osijek
Hrvatske Republike 19 (prvi kat)
Tel:  +385 31 628 054
Fax:  +385 31 628 052
 
Split
Mažuranićevo šetalište 8a
(ulaz iz Tolstojeve)
Tel:  +385 21 682 981
Fax:  +385 21 682 983
 
 
Primanje stranaka
(uz prethodnu najavu, ukoliko je moguće)
Utorak – Petak
od 9 do 12 
 
OIB: 08026537914