Suzbijanje diskriminacije

Riječ diskriminacija često se spominje u svakodnevnom govoru, kada smatramo da nam je nanesena nepravda. No, točno je reći da je netko diskriminiran ako je stavljen u nepovoljniji položaj zbog jedne ili više osobnih karakteristika. Do diskriminacije vrlo često dovode predrasude, a ona može obuhvaćati neprijateljsko ponašanje, isključivanje i segregaciju, ponekad čak i otvoreno nasilje. Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je zakonom, a ona tko je počini u Hrvatskoj, može biti kažnjen kaznom i do 350 tisuća kuna.

Više...

Savjetnica pučke pravobraniteljice iz Područnog ureda u Rijeci 10. svibnja 2016. je na Pravnom fakultetu u Rijeci upoznala studente sa zakonodavnim okvirom i praksom Ureda u području suzbijanja diskriminacije, kao i najčešćim oblicima diskriminacije s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu.. Govoreći o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, upoznala ih je sa sudskim postupcima, mogućnošću podnošenja pritužbe pučkoj pravobraniteljici i načinu postupanja po zaprimljenim pritužbama. Također im je kroz primjere iz prakse predstavila najčešće oblike diskriminacije na području rada i zapošljavanja, pri čemu su korišteni anomizirani slučajevi iz postupanja Ureda te iz nacionalne sudske prakse.

 

 

 

Pritužbu građana na tekst objavljen pod naslovom „Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT“ nužno je analizirati kroz pravo na zaštitu od diskriminacije po osnovi vjere ili uvjerenja, s jedne strane i prava na slobodu govora s druge strane, koristeći domaću sudsku praksu, praksu Europskog suda za ljudska prava, Suda EU i relevantne međunarodne dokumente.

Više...

Sloboda izražavanja temeljno je ljudsko pravo, a neovisnost, sloboda i pluralizam medija središnje su snage demokratskih društava, u kojima osiguravaju transparentnost, potiču odgovornost i osnažuju vladavinu prava. Najakutniji problemi novinara u Hrvatskoj dio su godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice, a za 2015. posebno je istaknut njihov sve teži položaj zbog smanjenih materijalnih i radnih prava, za što se kao opravdanje koristi gospodarska kriza. Takva situacija novinare čini ranjivima i podložnima autocenzuri.

Događaji u 2016. potiču na daljnju zabrinutost. Tako je nakon nedavnog posjeta Hrvatskoj povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks naglasio kako je ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenog odgovora vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i slučajeva zastrašivanja novinara, kao i zbog brojnih naglih promjena u vodstvu i uredničkim pozicijama u javnim medijima, uključujući i prijedlog Vlade za okončanjem mandata ravnateljici Agenciji za elektroničke medije.

Više...
KONTAKTI
 
Zagreb
Trg hrvatskih velikana 6
Tel:  +385 1 4851 855
Tel:  +385 1 4851 853
Fax:  +385 1 6431 628
 
PODRUČNI UREDI
 
Rijeka
Korzo 2a/I
Tel:  +385 51 563 786
Fax:  +385 51 689 737
 
Osijek
Hrvatske Republike 19 (prvi kat)
Tel:  +385 31 628 054
Fax:  +385 31 628 052
 
Split
Mažuranićevo šetalište 8a
(ulaz iz Tolstojeve)
Tel:  +385 21 682 981
Fax:  +385 21 682 983
 
 
Primanje stranaka
(uz prethodnu najavu, ukoliko je moguće)
Utorak – Petak
od 9 do 12 
 
OIB: 08026537914