Riječ diskriminacija često se spominje u svakodnevnom govoru, kada smatramo da nam je nanesena nepravda. No, točno je reći da je netko diskriminiran ako je stavljen u nepovoljniji položaj zbog jedne ili više osobnih karakteristika. Do diskriminacije vrlo često dovode predrasude, a ona može obuhvaćati neprijateljsko ponašanje, isključivanje i segregaciju, ponekad čak i otvoreno nasilje. Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je zakonom, a ona tko je počini u Hrvatskoj, može biti kažnjen kaznom i do 350 tisuća kuna.
Kako bi se osiguralo da svi imaju jednak pristup socijalnim pravima, a posebice najranjivije skupine društva, nužno je da Europski stup socijalnih prava usvoji snažnu antidiskriminacijsku perspektivu, naglasila je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter na Nacionalnoj raspravi o navedenom Stupu, koju je u Kući Europe 10. listopada 2016. organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor.
„Za osiguravanje pozitivnih učinaka ove nove inicijative nužno je osigurati koheziju i koordiniranost s ostalim postojećim i najavljenim instrumentima Europske komisije na ovom području, posebice s paketom mjera koje se odnose na ravnotežu obiteljskog i profesionalnog života, a koji bi Komisija trebala predstaviti u siječnju 2017., kao i s Europskim semestrom“ istaknula je Šimonović Einwalter, koja je u raspravi sudjelovala kao predstavnica središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije.
Po kvaliteti života starijih osoba Hrvatska se nalazi tek na 61. od ukupno 96 rangiranih mjesta, na ljestvici Global Age Watcha. Mnoge su prepreke na putu do uvjeta za njihovu dostojanstvenu starost. Prvenstveno je to siromaštvo, pa tako mnogi i dalje žive u neprihvatljivim uvjetima i ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe. Gotovo polovica umirovljenika je u 2015. primala mirovinu manju od prosjeka od 2,237.89 kuna, a za čak 92 tisuće njih ona je iznosila manje od 500 kuna.
Na kvalitetu života utječe i diskriminacija starijih, kao i cijeli niz problema s ostvarivanjem ljudskih prava, posebno u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i zdravlja.
Kako bi ublažili financijske teškoće određenog dijela građana, javna televizija je u 2015. dodala i umirovljenike s mjesečnom mirovinom nižom od 1,500 kuna u skupinu korisnika koji imaju pravo na povlasticu plaćanja pola iznosa mjesečne pristojbe. No, pučka pravobraniteljica Lora Vidović utvrdila je sumnju u diskriminaciju dijela umirovljenika koji su iz ove povlastice isključeni.
Naime, odlukom o izmjeni i dopuni Odluke Nadzornog odbora javne televizije, o utvrđivanju mjesečne pristojbe za 2015. godinu te povlasticama za određene kategorije obveznika plaćanja, ove se obveze u visini od 50 posto oslobađaju umirovljenici koji su na dan donošenja Odluke evidentirani kao obveznici njezina plaćanja, a koji primaju mirovinu u visini do 1,500 kuna i to iz državnog proračuna. Time su isključeni svi ostali umirovljenici čija je mirovina niža od 1,500 kuna, koji žive u Hrvatskoj te su obveznici plaćanja pristojbe, ali koji ne primaju mirovinu iz državnog proračuna.
