Riječ diskriminacija često se spominje u svakodnevnom govoru, kada smatramo da nam je nanesena nepravda. No, točno je reći da je netko diskriminiran ako je stavljen u nepovoljniji položaj zbog jedne ili više osobnih karakteristika. Do diskriminacije vrlo često dovode predrasude, a ona može obuhvaćati neprijateljsko ponašanje, isključivanje i segregaciju, ponekad čak i otvoreno nasilje. Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je zakonom, a ona tko je počini u Hrvatskoj, može biti kažnjen kaznom i do 350 tisuća kuna.
Sloboda savjesti i vjeroispovijedi zajamčena je Ustavom Republike Hrvatske i uključuje i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja, a Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda osobito štiti iskazivanje vjere, kako javno tako i privatno.
Blanka Vlašić svojim izjavama o osobnim vjerskim uvjerenjima nije ni na koji način nametala svoje svjetonazore, već je govorila o svojem doživljaju vjere. Ipak, dio neprimjerenih reakcija pokazuje kako u javnoj komunikaciji treba voditi više računa o slobodi vjeroispovijedi i javnog očitovanja vjere, kao i na važnost prihvaćanja različitih mišljenja, čak i kada se s njima ne slažemo, što je suština tolerantnog i otvorenog društva kojem bismo trebali težiti.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović nizom komentara uključila se u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju. Osvrćući se na kriterije za dodjelu državne stipendije studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa, ukazala je kako, vrednujući isključivo prihode roditelja, Nacrt Pravilnika pogoduje imućnijim studentima čije su obitelji u mogućnosti kupiti ili unajmiti stan u mjestu studija.
Naime, pravo na dodjelu stipendije D-1 i E kategorije veže se uz visinu prosječnog mjesečnog prihoda po članu zajedničkog kućanstva. Međutim, studentima koji se prijavljuju na prebivalištu bez članova kućanstva za taj izračun se, bez obzira na prebivalište, uzimaju u obzir samo prihodi oba roditelja. Takvom se odredbom zanemaruju prihodi svih drugih srodnika koji zajednički žive, privređuju ili na drugi način ostvaruju prihod koji zajednički troše kao obitelj.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta obilježava se 2. kolovoza, na dan kad je 1944. godine u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno otprilike 3000 Roma. Obilježavanjem ovog datuma svijet se prisjeća svih romskih žrtava Drugog svjetskog rata, nad kojima su diljem Europe, uključujući i u tadašnjoj NDH, izvršeni brojni zločini.
