Zakon o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj je na snazi posljednjih šest godina, no analiza sudske prakse i statističkih podataka iz 2015. ukazala je kako i dalje postoji značajan prostor za usavršavanje sudionika ovih sudskih postupaka i njihovo temeljitije poznavanje relevantnih zakonskih odredbi. Tako se, primjerice, nerijetko u tužbenim zahtjevima ne ističu diskriminacijske osnove kao razlog nejednakog postupanja, a uočena je i potreba boljeg razlikovanja diskriminacije od mobinga.

Stoga je, u skladu s preporukom iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. o potrebi daljnje edukacije sudionika sudskih postupaka o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava, Hrvatska odvjetnička komora 9. lipnja 2016. organizirala edukaciju odvjetnika na temu „Kako biti uspješniji u antidiskriminacijskim sudskim postupcima“. Komora je kao predavače pozvala zamjenicu pučke pravobraniteljice Tenu Šimonović Einwalter, savjetnicu pučke pravobraniteljice iz Službe za suzbijanje diskriminacije Dijanu Kesonju te zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gorana Selanca.

Više...

Savjetnica pučke pravobraniteljice iz Područnog ureda u Rijeci održala je 2. lipnja 2016. predavanje o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije učenicima smještenima u učeničkom domu Podmurvice. Predavanje je održano na poziv riječke udruge PaRiter koja se bavi promicanjem ljudskih prava i jednakosti, u sklopu projekta „Reci pa ispeci“, s ciljem podizanja razine svijesti i znanja učenika o ljudskim pravima.

Predavanje je obuhvatilo ulogu i rad pučke pravobraniteljice i informacije o situacijama u kojima joj se građani mogu obratiti, a uključivalo je i konkretne primjere povreda ljudskih prava i diskriminacije.

Odbor Vijeća Europe o provedbi Konvencije o zaštiti nacionalnih manjina objavio je izvješće o Hrvatskoj usvojeno u studenom 2015., u kojem ističe da je pravni okvir dobar, ali da provala nacionalizma ugrožava manjinska prava.

"Općenito gledajući, val nacionalizma i političke radikalizacije negativno utječe na manjinska prava, posebno u područjima teško pogođenima sukobom", ističe to savjetodavno tijelo VE-a sa sjedištem u Strasbourgu.

Odbor prigovara Hrvatskoj da je u javnim službama zaposleno premalo pripadnika manjina, da neke lokalne jedinice ne primjenjuju njihovo pravo na jezik i pismo te da je u medijima i političkom životu sve više govora mržnje.

Više...

Ostale novosti

  • 1