Diskriminacija dijela umirovljenika prilikom davanja povlastice plaćanja pola iznosa mjesečne pristojbe

Kako bi ublažili financijske teškoće određenog dijela građana, javna televizija je u 2015. dodala i umirovljenike s mjesečnom mirovinom nižom od 1,500 kuna u skupinu korisnika koji imaju pravo na povlasticu plaćanja pola iznosa mjesečne pristojbe. No, pučka pravobraniteljica Lora Vidović utvrdila je sumnju u diskriminaciju dijela umirovljenika koji su iz ove povlastice isključeni.

Naime, odlukom o izmjeni i dopuni Odluke Nadzornog odbora javne televizije, o utvrđivanju mjesečne pristojbe za 2015. godinu te povlasticama za određene kategorije obveznika plaćanja, ove se obveze u visini od 50 posto oslobađaju umirovljenici koji su na dan donošenja Odluke evidentirani kao obveznici njezina plaćanja, a koji primaju mirovinu u visini do 1,500 kuna i to iz državnog proračuna. Time su isključeni svi ostali umirovljenici čija je mirovina niža od 1,500 kuna, koji žive u Hrvatskoj te su obveznici plaćanja pristojbe, ali koji ne primaju mirovinu iz državnog proračuna.

Cilj ove mjere jest pomoći posebno osjetljivoj i socijalno ugroženoj kategoriji građana, umirovljenicima s najnižim mirovinama. Ovakav motiv odluke Nadzornog odbora javne televizije u skladu je s mjerama Vlade donesenima 2015., radi ublažavanja posljedica produljenih negativnih učinaka gospodarske krize, povećanja troškova života i smanjenja kupovne moći. Temeljem Odluke Vlade usvojen je Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima, među čijim potpisnicima na strani vjerovnika se nalazi i javna televizija. Ovim Sporazumom se, između ostaloga, predviđa donošenje i drugih mjera vjerovnika, izuzev oprosta dosjelih dugovanja, sve s ciljem ublažavanja financijskih teškoća ugroženih skupina građana.

Upravo je javna televizija jedan od vjerovnika koji je prepoznao nužnost uvođenja dodatnih mjera te je ranije formiranu skupinu korisnika povlastice plaćanja pola mjesečne pristojbe proširio na navedenu skupinu, pri čemu je jedan od kumulativnih uvjeta korištenja ove povlastice isplata mirovine iz državnog proračuna. Međutim, prilikom određivanja kriterija korisnika mjera Vlade navodi se hrvatsko državljanstvo te određeno imovno stanje i visina duga korisnika mjera. Dakle, ne uvjetuje se izvor mjesečnih primanja građana na način da moraju biti isplaćivana iz državnog proračuna, već je bitno da ne premašuju iznos definiran ovisno je li korisnik samac ili živi u kućanstvu s više članova.

Iz toga proizlazi kako su u nepovoljan položaj stavljeni umirovljenici koji su hrvatski državljani, evidentirani obveznici mjesečne pristojbe te čija je mirovina niža od 1,500 kuna, ali im se ona isplaćuje iz drugih izvora, a ne državnog proračuna. No, oni su jednako financijski opterećeni kao i primatelji mirovine iz hrvatskog državnog proračuna, jednako im je potrebna pomoć Vlade i vjerovnika, potpisnika Sporazuma, te nema opravdanog razloga njihovog izostavljanja iz primjene navedene povlastice.

Pri tome je bitna okolnost što je velik današnjih umirovljenika bio u radnom odnosu u nekoj od susjednih, danas samostalnih država, a tadašnjih socijalističkih republika SFRJ. Oni, iako hrvatski državljani, ostvaruju mirovinu iz drugih država, koja je nerijetko vrlo niska i nedostatna za podmirenje svih životnih potreba. Primjera radi, Bosna i Hercegovina, od kuda mirovinu prima pritužitelj koji je i ukazao na ovaj problem, zajedno s Makedonijom ima najniže mirovine među bivšim članicama SFRJ. No, ova kategorija umirovljenika i dalje plaća puni iznos mjesečne pristojbe, što im predstavlja znatan financijski teret obzirom na visinu njihovih primanja.

Ovakvo postupanje, uvjetovano izvorom njihovih mirovinskih primanja, odstupa od načela zabrane diskriminacije temeljem Ustava Republike Hrvatske i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i od ustaljene prakse Europskog suda za ljudska prava.

Dodatno, uvjetovanjem ostvarivanja ove povlastice primanjem mirovine iz državnog proračuna, uvjetuje se mjesto rada i dira u pravo slobode izbora zanimanja i slobode kretanja, zaštićenih Ustavom, Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Općom deklaracijom o ljudskim pravima te Konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

Zato je pučka pravobraniteljica upozorila javnu televiziju da je donošenjem ove odluke nejednako postupano prema umirovljenicima temeljem njihovog društvenog položaja. Kako bi se otklonila utvrđena sumnja na diskriminaciju, predložila je izmjenu odluke na način da se izostavi uvjet prema kojem se mirovina mora isplaćivati iz državnog proračuna, nakon čega se javna televizija obvezala izvidjeti mogućnosti izmjene, vodeći računa o utvrđenoj sumnji na diskriminaciju koja se odnosi na dio umirovljenika.

 

Ostale novosti

  • 1