U Europski stup socijalnih prava nužno ugraditi antidiskriminacijsku perspektivu

Foto: Europska komisija

Kako bi se osiguralo da svi imaju jednak pristup socijalnim pravima, a posebice najranjivije skupine društva, nužno je da Europski stup socijalnih prava usvoji snažnu antidiskriminacijsku perspektivu, naglasila je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter na Nacionalnoj raspravi o navedenom Stupu, koju je u Kući Europe 10. listopada 2016. organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor.

„Za osiguravanje pozitivnih učinaka ove nove inicijative nužno je osigurati koheziju i koordiniranost s ostalim postojećim i najavljenim instrumentima Europske komisije na ovom području, posebice s paketom mjera koje se odnose na ravnotežu obiteljskog i profesionalnog života, a koji bi Komisija trebala predstaviti u siječnju 2017., kao i s Europskim semestrom“ istaknula je Šimonović Einwalter, koja je u raspravi sudjelovala kao predstavnica središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije.

Cilj Nacionalne rasprave, ovoga puta usmjerene na teme „Inkluzivno tržište rada i pravedni uvjeti rada“ i „Primjerena i održiva socijalna zaštita i uključivanje“, bio je prikupiti mišljenja o Prvom preliminarnom nacrtu Europskog stupa socijalnih prava te gospodarskim i socijalnim izazovima koji stoje pred Europskom unijom. Sudjelovali su predstavnici sindikata, poslodavaca, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Istaknuto je kako bi Europski stup socijalnih prava trebao biti referentni okvir za konvergencije unutar EU i njenih država članica, iako je primarno predviđen za države eurozone. Nacionalne rasprave provode se trenutno diljem Europe, a Odbor će u svoje Mišljenje, koje će predstaviti Europskoj komisiji, uvrstiti i sadržaje održanih rasprava. Predstavnici Odbora događaj su zaključili konstatacijom kako je Europski stup socijalnih prava, u svojoj trenutačnoj formi, deklaratorno manifestni dokument čija svrha i narav nisu jasni.

Prije same Rasprave, predstavljeni su ključni nalazi dijela istraživanja Centra za mirovne studije „Geometar nejednakosti“, koje će uskoro biti objavljeno u cijelosti. Navedeno je kako ekonomska nejednakost u Hrvatskoj u posljednjih trideset godina raste, iako posljednjih 10 godina taj rast nije intenzivan. Razina nejednakosti visoka je i prije i poslije socijalnih transfera, a stopa rizika od siromaštva, posebno prije socijalnih transfera, izuzetno je visoka (1/5 stanovništva), pri čemu su najugroženiji mladi i oni stariji od 65 godina. Stopa rizika od siromaštva znatno ovisi o stupnju obrazovanja, tako da su najugroženiji oni s najnižim stupnjem obrazovanja. Hrvatska ima jedan od najviših postotaka neaktivne populacije u cjelokupnoj populaciji, pri čemu je stopa nezaposlenosti najviša među mladima iz tzv. NEET skupine (mladi koji ne obrazuju, ne stječu druge kompetenciju, niti privređuju.

 

Ostale novosti

  • 1