Edukacija za odvjetnike „Kako biti uspješniji u antidiskriminacijskim sudskim postupcima“

Zakon o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj je na snazi posljednjih šest godina, no analiza sudske prakse i statističkih podataka iz 2015. ukazala je kako i dalje postoji značajan prostor za usavršavanje sudionika ovih sudskih postupaka i njihovo temeljitije poznavanje relevantnih zakonskih odredbi. Tako se, primjerice, nerijetko u tužbenim zahtjevima ne ističu diskriminacijske osnove kao razlog nejednakog postupanja, a uočena je i potreba boljeg razlikovanja diskriminacije od mobinga.

Stoga je, u skladu s preporukom iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. o potrebi daljnje edukacije sudionika sudskih postupaka o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava, Hrvatska odvjetnička komora 9. lipnja 2016. organizirala edukaciju odvjetnika na temu „Kako biti uspješniji u antidiskriminacijskim sudskim postupcima“. Komora je kao predavače pozvala zamjenicu pučke pravobraniteljice Tenu Šimonović Einwalter, savjetnicu pučke pravobraniteljice iz Službe za suzbijanje diskriminacije Dijanu Kesonju te zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gorana Selanca.

Tom prilikom, zamjenica Šimonović Einwalter upoznala je brojne polaznike edukacije s osnovnim smjernicama hrvatskog antidiskriminacijskog zakonodavstva te analizom trenutačne sudske prakse u postupcima vezanim uz diskriminaciju pred hrvatskim sudovima. U okviru hrvatskog antidiskriminacijskog zakonodavstva analizirala je definiciju diskriminacije sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije te područja i osnove diskriminacije. Osnove diskriminacije pojasnila je kroz konkretne primjere, pri čemu je istaknula najčešće zablude koje se javljaju u praksi kod tumačenja značenja i isticanja pojedinih osnova.

Prilikom analize zakonske regulacije zaštite od diskriminacije, obrađene su individualna i udružna antidiskriminacijska tužba, stvarna i mjesna nadležnost sudova za ove vrste postupaka, aktivna i pasivna legitimacija stranaka, te vrste i primjeri tužbenih zahtjeva.

U konačnici, kroz analizu dosadašnje hrvatske sudske prakse u prekršajnim, kaznenim i građanskim antidiskriminacijskim predmetima ukazano je na probleme izostanka primjene načela žurnosti postupanja sudova u antidiskriminacijskim postupcima, nedovoljno korišten institut udružnih tužbi, ali i na najčešće propuste tužitelja te razloge malog postotka uspješnih tužbenih zahtjeva. Prikazane su i najčešće diskriminacijske osnove koje se navode u sudskim postupcima. Kroz radne materijale odvjetnici su dobili uvid prekršajne i kaznene antidiskriminacijske postupke te primjere uspješnih građanskih antidiskriminacijskih postupaka pred nacionalnim sudovima.

Odvjetnici su pokazali izniman interes za temu edukacije te su je ocijenili iznimno uspješnom, zbog čega je najavljena organizacija novih termina te je otvorena mogućnost organizacije i u drugim gradovima.

Ostale novosti

  • 1