Održani okrugli stolovi u Splitu i Osijeku

U organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice održana su dva okrugla stola - 3. lipnja u zgradi Gradske uprave u Splitu te 4. lipnja u zgradi Županije u Osijeku.

Svrha održavanja okruglih stolova bila je informiranje građana/ki te predstavnika/ca lokalne i regionalne samouprave, nevladinih organizacija, sindikata te nacionalnih manjina o ulozi i dosadašnjem radu pučke pravobraniteljice u suzbijanju diskriminacije te omogućavanje razmjene iskustava vezanih uz provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije na regionalnoj i lokalnoj razini. Za vrijeme održavanja okruglih stolova savjetnice pučke pravobraniteljice zaprimale su pritužbe građana/ki na diskriminaciju.

Okrugli stolovi organizirani su kao dio projekta IPA 2009 „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“ kojeg Ured pučke pravobraniteljice provodi od studenog 2011. u suradnji s austrijskim institutom za ljudska prava Ludwig Boltzmann.

Na okruglim stolovima su izlagale gđa. Tena Šimonović Einwalter, koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije u Uredu pučke pravobraniteljice, gđa. Barbara Liegl, dugoročna savjetnica za twinning iz Instituta za ljudska prava Ludwig Boltzmann iz Austrije te gđa. Constanze Pritz-Blazek, pravobraniteljica za jednako postupanje neovisno o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili uvjerenju, dobi ili spolnoj orijentaciji u zapošljavanju i zanimanjima iz Austrije.

Tena Šimonović Einwalter podsjetila je prisutne na zakonodavni okvir za suzbijanje diskriminacije i ulogu središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. Također iznijela je podatke o broju pritužbi na diskriminaciju koje je pučka pravobraniteljica zaprimila od stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije te najčešće osnove temeljem kojih građani/ke prijavljuju diskriminaciju (etničko podrijetlo, vjera, dob) i najčešća područja (područje rada i zapošljavanja) u kojima se prema podacima iz pritužbi pučke pravobraniteljice diskriminacija događa. Istaknula je primjere dosadašnje suradnje s organizacijama civilnog društva posebice u strateškom parničenju te na projektima i naglasila kako je svrha organiziranja ovih okruglih stolova upravo razmjena informacija s relevantnim dionicima na regionalnom i lokalnom nivou budući da pučka pravobraniteljica ima Ured samo u Zagrebu.

Barbara Liegl je iznijela glavne uzroke i posljedice neprijavljivanja slučajeva diskriminacije. Naime, neprijavljivanje diskriminacije učestala je pojava i u Hrvatskoj i u zemljama EU, a dovodi do produbljivanja razlika između društvenih grupa u mogućnostima sudjelovanja u društvenom životu te marginalizacije pojedinih društvenih grupa. Osobe koje su doživjele diskriminaciju nisu je sklone prijaviti zbog nepovjerenja u institucije i u funkcionalnost sustava te straha od viktimizacije. Ovi razlozi također su razlozi iz kojih nevladine organizacije imaju ključnu ulogu u suzbijanju diskriminacije. Naime, regionalne i lokalne nevladine organizacije uživaju veće povjerenje građana/ki nego institucije te zbog toga mogu biti spona između žrtava diskriminacije koje im se obraćaju i središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. Također, nevladine organizacije su bolje povezane s društvenim grupama koje su na njihovom području izložene diskriminaciji i bolje poznaju kontekst.

Nevladine organizacije mogu imati veliku ulogu i u stvaranju sudske prakse naglasila je gđa. Liegl te iznijela primjer austrijske koalicije nevladinih organizacija koja se bavi strateškim parničenjem. Neosporno je da nevladine organizacije imaju određene prednosti i mogućnosti u pristupu i pomoći žrtvama diskriminacije, no pučka pravobraniteljica, kao središnje tijelo također ima veliki broj ovlasti kada je riječ o suzbijanju diskriminacije i suradnja na ovom području može doprinijeti boljoj zaštiti od diskriminacije građana/ki.

Constanze Pritz Blazek je u kontekstu diskusije o neprijavljivanju slučajeva diskriminacije i radu na poticanju žrtava diskriminacije da je prijave nadležnim institucijama, istaknula austrijsko iskustvo otvaranja regionalnih ureda tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti. Razlozima neprijavljivanja diskriminacije dodala je i teritorijalnu udaljenost, odnosno nedostupnost tijela koje se bavi suzbijanjem diskriminacije za građane/ke koji žive daleko od glavnog grada te navela kako je nakon otvaranja 4 regionalna Ureda, uz Ured u Beču, znatno porastao broj pritužbi na diskriminaciju iz regija u kojima su uredi otvoreni. Naposljetku istaknula je kako prateći odakle dolaze prijave na diskriminaciju, postoji jasna korelacija između broja prijava i činjenice da u pojedinoj regiji rade snažne nevladine organizacije.

Rasprave koje su potom uslijedile uključivale su iznošenje problema s kojima se u radu na borbi protiv diskriminacije susreću nevladine organizacije, ali i konkretnih slučajeva diskriminacije ili drugih povreda ljudskih prava. Također, sudionici/e okruglih stolova složili su se kako bi otvaranje regionalnih ureda pučke pravobraniteljice utjecalo na povećanje prepoznatljivosti institucije među građanima/kama i znatno olakšalo komunikaciju između pučke pravobraniteljice i nevladinih organizacija na lokalnom nivou te doprinijelo boljoj zaštiti od diskriminacije i zaštiti ljudskih prava na nacionalnoj razini.

 

Ostale novosti

  • 1