Rasprava o antidiskriminacijskom zakonodavstvu

Prijedlog nacionalne antidiskriminacijske studije i primjena antidiskriminacijskog prava u praksi bile su teme u fokusu javne rasprave održane 18. travnja na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Rasprava je organizirana zbog potrebe za podizanjem svijesti o postojanju diskriminacije, važnosti njezine prevencije i pravne zaštite žrtava. 

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, temu suzbijanja diskriminacije i promicanja jednakosti u Hrvatskoj predstavila je kroz prizmu djelovanja pučke pravobraniteljice. Navela je izazove i probleme u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije, nedostatno prijavljivanje diskriminacije od strane žrtava zbog straha od viktimizacije ili nepovjerenja u institucije, neosviještenost građana da diskriminiraju ili da su žrtve diskriminacije te nedovoljnu educiranost ključnih dionika, od policije i državnog odvjetništva, preko sudova do sindikata.

Određeni problemi vezani su i uz sam zakonski tekst, s obzirom na činjenicu da se sve problematične točke ne mogu predvidjeti u trenutku pisanja zakona, odnosno prije njegove primjene. Ostaje i problem nedostupnosti i neobjavljivanja sudske prakse. Ukratko je prikazala specifičnosti koje se pojavljuju uz pojedine diskriminatorne osnove, poput rase, boje kože, nacionalnog ili etničkog podrijetla, vjere i dobi. Vezano uz područja primjene, diskriminacija je najzastupljenija u području rada i zapošljavanja te postaje vidljiv porast broja pritužbi i u području javnog informiranja i medija.

Zaključno je opisano djelovanje Ureda pučke pravobraniteljice kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije. U smislu rada po pritužbama građana, prikazala je primjere dobre prakse koji uključuju stratešku litigaciju, inicijative za pokretanja kaznenih i prekršajnih postupaka, izdavanje javnih priopćenja te izvještavanje Hrvatskog sabora o pojavama diskriminacije. Što se tiče djelovanja radi sustavne borbe protiv diskriminacije, navela je djelovanje u prikupljanju statističkih podataka, prikupljanju sudskih odluka, izgradnje baze sudske prakse te baze za rad po pritužbama na diskriminaciju. Istaknuta je i važna uloga koju Ured ima u podizanju svijesti građana, educiranju sudaca, članova nevladinih organizacija, medija, poslodavaca, državnih službenika i političkih službenika kao i suradnju s ključnim dionicima.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak navela je kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom predstavlja odmicanje od medicinskog i kretanje ka socijalnom konceptu, u smislu da su prepreke u okolini važan čimbenik stvaranja invaliditeta kao nemogućnosti sudjelovanja osoba u društvenom životu. Osvrnula se i na propuštanje razumne prilagodbe kao najčešći slučaj diskriminacije osoba s invaliditetom te specifičnosti u primjeni ovog instituta.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ukazala je na učestali problem diskriminacije žena na tržištu rada, kao i aktualnu problematiku neproduljivanja ugovora o radu na određeno vrijeme u slučaju trudnoće. Govorila je i o trendu sve brutalnijeg nasilja nad ženama uz porast broja smrtnih slučajeva, kao i na nužnost edukacije svih dionika prilikom postizanja rodne ravnopravnosti.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je na situaciju s djecom izbjeglicama koja se zadržavaju na teritoriju Hrvatske, odnosno njihove nemogućnosti pristupa obrazovanju. Najčešća osnova diskriminacije djece u hrvatskoj je vjera, navela je, dok je kao područje diskriminacije dominantno obrazovanje, uglavnom vezano uz nastavu i sadržaj udžbenika vjeronauka te vjerske obrede u školama.

Prof. dr. Mario Vinković s Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na specifičnosti Zakona o suzbijanju diskriminacije u odnosu na antidiskriminacijske propise EU, u smislu većeg broja diskriminacijskih osnova te uvođenja kvalificiranih oblika diskriminacije i pojma segregacije. Osvrnuo se i na problem nedostatne horizontalne harmonizacije propisa s antidiskriminacijskim elementima.

Prof. dr. Nada Bodiroga- Vukobrat s Pravnog Fakulteta u Rijeci govorila je o ulozi sudova u borbi protiv diskriminacije i proceduralnim aspektima u diskriminacijskim predmetima. I ona je istaknula problem neobjavljivanja sudske prakse i nedostupnosti relevantnih presuda, zatim problem horizontalne harmonizacije propisa te samo načelnu senzibiliziranost hrvatskog društva na druge i drugačije, prisutnu u rezultatima istraživanja koja ispituju stavove građana.

Asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Prof. dr. Antonija Petričušić govorila je o ulozi sveučilišta u suzbijanju diskriminacije i razvoju kulture prava, nabrojala je izborne kolegije na Pravnom fakultetu u Zagrebu u sklopu kojih se obrađuje antidiskriminacijsko pravo, ali je također istaknula problem nepostojanja antidiskriminacijskog prava kao samostalnog kolegija. Ponovila je činjenicu da građani načelno i generalno podržavaju antidiskriminaciju, ali da se dubljom analizom pokazuju negativni stavovi prema pripadnicima određenih nacionalnih i vjerskih manjina.

Sanda Hrsto, savjetnica u Pravosudnoj akademiji, govorila je o važnosti edukacije pravosudnih dužnosnika o antidiskriminacijskom pravu, zatim o vrstama edukacija koje su se provodile na Pravosudnoj akademiji, uz prikazivanje konkretnog primjera edukacije službenika koja se odvijala u formi okruglog stola u suradnji s udrugom TransAid.

Pomoćnica voditelja Pravne klinike u Zagrebu Barbara Preložnjak i studentica Željka Ivanac govorile su o ulozi Pravne klinike u promicanju antidiskriminacije kroz ulogu Pravne klinike kao jednog od pružatelja besplatne pravne pomoći, u suradnji s oko 30 organizacija, te načinu na koji zaprimaju i rade na diskriminacijskim predmetima. Zaključno su ukratko predstavile projekte klinike i najbitnije suradnje ostvarene s društvenim dionicima.

Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije govorila je o ulozi nevladinih organizacija u provedbi antidiskriminacijskog prava te je predstavila djelatnosti CMS-a, uz naglasak na projekt edukacije za suce i državne odvjetnike čija je provedba u tijeku. Naglasila je važnost usvajanja novog Nacionalnog plana o suzbijanju diskriminacije, s obzirom da je prethodni vrijedio do 2013. godine.

Nakon svih izlaganja slijedila je kratka diskusija, odnosno iznošenje komentara vezanih uz temu antidiskriminacijskog zakonodavstva i njegove primjene u praksi.

 

Ostale novosti

  • 1