Radionica o zločinima iz mržnje: neprecizna zakonska regulacija i mali broj osuda

Zločin iz mržnje neprecizno je reguliran Kaznenim zakonom, a broj osuda za kaznena djela počinjena iz mržnje u našoj zemlji je malen – istaknuli su sudionici radionice o zločinima iz mržnje i govoru mržnje, koju je u Đurđevcu 25. i 26. siječnja organizirao Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Radionica je održana u sklopu projekta „Stručnog osposobljavanja pravosudnih i policijskih djelatnika o zločinu iz mržnje“, a na njoj su sudjelovali savjetnici pučke pravobraniteljice, suci, sudski savjetnici te zamjenici državnih odvjetnika s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, ali i aktivisti civilnih udruga iz Zagreba i Osijeka.

Dr. sc. Barbara Herceg Pakšić, s katedre pravnih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ukazala je na manjkavost zakonskog reguliranja zločina iz mržnje, napominjući kako se zapravo radi o djelima motiviranim predrasudama te kako sintagmu iz zakona treba šire tumačiti. Istaknula je i da nisu stvoreni pravni standardi koji bi razjasnili treba li i djela počinjena iz više motiva (primjerice, imovinske koristi i mržnje/predrasude) tretirati kao kaznena djela počinjena iz mržnje ili je za takvu kvalifikaciju nužno da mržnja bude dominantan motiv. Istaknula je i kako Protokol o postupanju u slučajevima zločina iz mržnje nije javno objavljen.

Sudionicima radionice predstavljeni su i predmeti iz prakse Europskog suda za ljudska prava, primjerice Witzsch v. Njemačka, u kojem je ESLJP smatrao kako je dopuštena presuda njemačkog suda protiv osobe koja je u privatnom pismu (upućenom novinaru) negirala holokaust, smatrajući kako nije dopuštena sloboda širenja takvih ideja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnje je u Hrvatskoj tek nekoliko kaznenih osuda za govor mržnje, iako se neprihvatljivo izražavanje, koje bi se moglo kazneno procesuirati, pojavljuje znatno češće. Takvo se izražavanje uglavnom procesuira kao prekršaj, dok se neprihvatljivi govori u većoj mjeri procesuiraju kao kaznena djela protiv časti i ugleda po privatnim tužbama.

Piotr Godzisz, član Međunarodne mreže zločina iz mržnje te predavač na University College London, u svom je predavanju predstavio primjere iz sudske prakse drugih država, uglavnom o zločinima počinjenima zbog predrasuda prema pripadnicima LGBT zajednice.

 

Ostale novosti

  • 1