Diskriminacija na osnovu vjere - iskustva tijela za jednakost diljem Europe

Uznemiravanje, uvrede i govor mržnje na osnovu vjere sve češće postaju predmetom rada tijela za suzbijanje diskriminacije. Upravo zato, ova tema odabrana je za seminar koji je održan u Londonu 9. i 10. studenog 2015., u organizaciji EQUINET-a. Sve veću raširenost ovog problema istaknula je Evelyn Collins, čelnica Komisije za jednakost Sjeverne Irske i predsjedavajuća EQUINET-ovog Izvršnog odbora, otvarajući seminar koji je okupio predstavnike tijela za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti.

Tom prigodom, savjetnica pučke pravobraniteljice okupljenim kolegama iz više zemalja predstavila je inicijativu za izmjenu propisa, potaknutu pritužbama koje je institucija zaprimila, te je navela opće stavove i predrasude na koje Ured nailazi u svakodnevnom radu. Kao primjer dobre prakse navela je postupanje po pritužbama povodom nemogućnosti korištenja fotografija na kojima je osoba prikazana s pokrivalom za glavu, na vozačkim dozvolama. U ovom je slučaju pučka pravobraniteljica Ministarstvu unutarnjih poslova preporučila dopuštanje korištenja navedenih fotografije, u slučajevima kada se pokrivalo koristi iz vjerskih ili medicinskih razloga, što je MUP uvažio. Također, sudionicima seminara prezentirala je rezultate istraživanja javnog mnijenja o percepciji raširenosti diskriminacije u Hrvatskoj, koje je Ured proveo 2012. godine. Prema istraživanju, vjera odnosno vjerska pripadnost na trećem je mjestu učestalosti prema mišljenju građana, odmah nakon nacionalnog podrijetla te socijalnog podrijetla i imovnog statusa.

Na seminaru je sudjelovala i filozofkinja Onora O'Neill, čelnica Komisije za jednakost i ljudska prava Velike Britanije. Kao veliki problem za razumijevanje i konsenzus u interpretaciji propisa navela je neujednačenu praksu nižih sudova, koji u pojedinim slučajevima religijska uvjerenja smatraju stavovima, koji su zaista individualnog karaktera. Komisija smatra kako individualna uvjerenja štite pravo na slobodu izražavanja, dok se zabrana diskriminacije na temelju vjere i/ili uvjerenja ne bi trebala ticati zaštite individualnih stavova, već svjetonazorskih stavova individua, ali koje dijeli širi krug ljudi.

Profesorica Isabelle Rorive s Université libre de Bruxelles održala je predavanje o pravnim osnovama za borbu protiv diskriminacije na osnovi vjere i uvjerenja na razini EU.

Andreas Stein, voditelj Odjela za zakonodavstvo o jednakosti u Općoj upravi za pravosuđe Europske komisije, podsjetio je na zaključke ovogodišnjeg kolokvija o temeljnim pravima koji je organizirala EK u listopadu pod nazivom "Tolerancija i poštovanje: prevencija i borba protiv antisemitizma i anti-islamske mržnje u Europi“. Zaključci tog skupa ukazuju na potrebu bolje implementacije postojećeg zakonodavstva, potrebu usvajanja horizontalne direktive, jačanje uloge nacionalnih tijela za borbu protiv diskriminacije na temelju ove osnove te poticanje nacionalnih vlasti i poslovnog sektor na primjenu načela razumne prilagodbe i kada je riječ o vjeri.

Nezavisni stručnjak Niall Crowley predstavio je sadržaj posljednje Equinetove perspektive, kojoj je autor, a koja se odnosi na rad tijela za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti vezan uz suzbijanje diskriminacije temeljem vjere i vjerskog uvjerenja. Kazao je kako se u različitim državama Europe pojavljuju različiti problemi vezani uz područje izražavanja i diskriminacije temeljem vjere odnosno vjerske pripadnosti. Primjerice, osobito se razlikuju problemi koji se pojavljuju u državama s jednom prevladavajućom, većinskom vjerom, u odnosu na drugačije izazove s kojima se susreću države u kojima postoje dvije ili više vjerskih skupina s velikim brojem pripadnika ili pak s dominantnom sekularnom perspektivom.

Kao ključne probleme naveo je neprijateljski diskurs izražen u javnosti i medijima (islamofobija i antisemitizam), pitanje prilagodbe vjerske prakse te nošenje ili korištenje vjerskih simbola, posebice u obrazovanju (pristup školama, podučavanje i prakticiranje vjere u školama, vjerske i školske svečanosti, tzv. vjerske škole, mogućnost izostanka s aktivnosti koje su vezane uz vjeru) te zapošljavanju (uskraćivanje zapošljavanja, napredovanja, otkazivanje radnog odnosa, uvjeti kojima kandidati za zapošljavanje moraju udovoljiti koji su u suprotnosti s vjerskim uvjerenjima).

Sue Coe iz Komisije za jednakost i ljudska prava Velike Britanije održala je izlaganje o poslodavcima i trgovačkim društvima te problemima s kojima se oni susreću. Navela je kako im se Komisija obratila otvorenim pozivom kako bi došli do saznanja o njihovim problemima i nedoumicama vezanima uz vjeru i uvjerenje na radnom mjestu te kod pružanja usluga. Na njihov poziv odazvalo se preko 2500 organizacija i fizičkih osoba, a ključni zaključci nakon analize bili su kako su neki poslodavci inkluzivni, dok drugi vjeru smatraju privatnim pitanjem zaposlenika o kojem se na radnom mjestu ne bi trebalo raspravljati. Mnogi ispitanici smatrali su da postoji diskriminacija temeljem vjere prilikom zapošljavanja, uvjeta rada, napredovanja, radnog vremena i prehrane zaposlenika. Međutim, utvrdili su i nedostatak informacija poslodavaca o njihovim obvezama prema zaposlenicima u odnosu na vjersku pripadnost te propisa koji bi se trebali primijeniti. Stoga je Komisija odlučila da će pružiti podršku poslodavcima u vidu vođenja on-line edukacija i sl. te su za njihove potrebe kreirani „how to“ vodiči, grafikoni i drugi materijali.

Katrine G. Pettersen i Maj-Christel Skramstad, predstavnice Ombudsmana za jednakost i anti-diskriminaciju Norveške, igranim skečom o telefonskoj i drugim oblicima komunikacije sa strankama prezentirale su uspješne načine komunikacije.

Posljednja govornica prvoga dana seminara bila je Imane El Morabet, pravna savjetnica belgijskog Međufederalnog centra za jednake mogućnosti, koja je predstavila činjenične okolnosti slučaja Samira A. & Interfederal Centre of Equal Opportunities/ Group G, kada je pred belgijskim nacionalnim sudovima došlo do dvojbenih tumačenja. Naime, u konkretnom slučaju nadležni sud za radno-pravne sporove donio je odluku kako nije bilo diskriminacije temeljem vjere u odnosu na djelatnicu recepcije muslimanske vjeroispovijesti, koja je htjela nositi maramu (headscarf) tijekom radnog vremena, budući da je poslodavac zahtijevao od zaposlenika da se odijevaju „neutralno“, što je ocijenjeno legitimnim. Navela je i kako je Međufederalni centar za jednake mogućnosti, unatoč predmetnoj odluci, bio stava da se radi o direktnoj diskriminaciji, pa je slučaj potom podložio preispitivanju belgijskog Kasacijskog suda (Court of Cassation) u čijoj je nadležnosti nadzor nad poštivanjem formalnih zahtjeva i pravilnog tumačenja prava od strane žalbenih sudova. Kasacijski je sud potom uputio zahtjev za preliminarnim odlučivanjem radi tumačenja članka 2(2) (a) Direktive 2000/78/EC Europskom sudu pravde, čija odluka se iščekuje krajem sljedeće godine.

Jedna od savjetnica pučke pravobraniteljice sudjelovala je na radionici o pravnom zastupanju i strateškom parničenju, na se aktivno raspravljalo o kriterijima izbora predmeta koji će se odabrati za strateško parničenje: osoba žrtve (da li se radi o žrtvi koja nema financijsku ili druge vrste potpore); pitanje diskriminacije koja nije predmetom regulative EU direktiva, a koje se strateški bira kako bi se ukazalo na potrebu preispitivanja i dopune takve vrste propisa; mogućnost uzrokovanja tzv. ripple effect radi postizanja željenih rezultata; te biranje slučaja za koje je pravno izvjesno da neće završiti zadovoljavajućom sudskom odlukom, kako bi se ukazalo na nedostatke u pozitivnim propisima. Također se raspravljalo o slučajevima u kojima počinjena diskriminacija služi kako bi se opravdala diskriminacija temeljem druge osnove, različite od one koja je nominalno prikazana. Primjerice, katolička škola koja segregira romsku djecu pod izlikom da učenici moraju biti katoličke vjeroispovijesti ili tzv. slučaj „Torta“ („Cake“ case) u kojem kršćanski vlasnici lokalne slastičarne navodno zbog vlastite vjeroispovijesti odbijaju izraditi tortu koja promovira brak istospolnih partnera.

Drugi dan seminara bio je posvećen pitanjima višestruke diskriminacije i preklapanja diskriminacije temeljem vjere s diskriminacijom temeljem drugih diskriminacijskih osnova.

Opće izlaganje na navedenu temu održala je Erica Howars, izvanredna profesorica na Middlesex University u Londonu. Govorila je o oblicima višestruke diskriminacije te upozorila na nedostatak njezinog reguliranja u EU direktivama, od kojih samo pojedine tek spominju višestruku diskriminaciju, ali je ne uređuju. Navela je i načela za praktično rješenje konflikata te temeljna pravila za mirenje izvan sudova. Za one koji o ovoj temi žele pročitati više, navela je nekoliko stručnih članaka koji se bave predmetnom tematikom (primjerice Howard E., Multiple Dicrimination in Law, Think Equal, Symposium on Multiple Discrimination; Schiek, D. and Lawson, A., EU Non-Discrimination Law, Comparative Perspectives on Multidimensional Equality Law).

Zuzana Pavličkova iz slovačkog Nacionalnog centra za ljudska prava i Jayne Hardwick iz britanske Komisije za jednakost i ljudska prava prezentirale su zaključke EQIUNET-ove Perspektive iz 2015. godine te EQIUNET-ovog Pravnog izvješća o vjeri i vjerskom uvjerenju iz 2012. godine. Iznijele su pregled relevantne nacionalne sudske prakse te istaknule da se broj pravnih predmeta kojima je pravni temelj vjera, u antidiskriminacijskim tijelima povećava tijekom zadnjih godina, te kako su temeljni problemi vezani uz područje korištenja i prilagodbe vjerskih simbola i običaja, obrazovanja i zapošljavanja. Nadalje, u odnosu na višestruku diskriminaciju, kao ključnu diskriminacijsku osnovu koja se isprepliće sa diskriminacijskom osnovom vjere, identificirale su spol, dok se u čestom sukobu prava vjera nalazi u odnosu na spol (seksualno zdravlje, pravo na pobačaj, obiteljski život), rodni identitet (pravo osobe da bude prepoznata kao pripadnik/ca spola s kojim se identificira) i spolnu orijentaciju (zahtjevi za zaštitu vjerskog etosa institucija, istospolni brakovi i izvanbračne zajednice).

Julie Pascoet iz Europske mreže protiv rasizma (ENAR) prezentirala je zaključke projekta „Zaboravljene žene: utjecaj islamofobije na žene islamske vjeroispovijesti“(„Forgotten women: the impact of islamophobia on Muslim women“). Naime, kao najvažnije uzroke njihove osobite ranjivosti navela je jednostavnu identifikaciju, posebno pomoću odjeće, a s obzirom da su poslodavci često manje skloni zapošljavati muslimanke, već na razgovorima za posao, ukoliko identificiraju kandidatkinju imena arapskog podrijetla, pitaju je namjerava li prijeći na islam. Sve navedeno dovodi do njihove socijalne isključenosti, što predstavlja daljnji problem uzrokovan diskriminacijom.

Zaključno izlaganje imao je Alan Murray, predsjednik Europske mreže vjere i vjerskog uvjerenja (EBORB), koji je govorio o djelatnosti organizacije kojom predsjedava i o organizacijskim i financijskim problemima s kojima se susreću u svom radu.

Zaključno izlaganje održale su Rebecca Hilsenrath, izvršna direktorica britanske Komisije za jednakost i ljudska prava, te Anne Gaspard, izvršna direktorica EQUINET-a, koje su se zahvalila na velikom odazivu, te pažnji i zalaganju koje su svi sudionici seminara iskazali tijekom trajanja seminara, a posebno su se zahvalile i svim sudionicima koji su održali pojedinačna izlaganja i moderirali održane radionice.

Ostale novosti

  • 1