Sastanak Koordinacije za rješavanje problematike bezdržavljanstva: Pojava apatridije je pitanje ljudskih prava

Prvi sastanak Koordinacije za rješavanje problematike bezdržavljanstva održan je 14. lipnja u Uredu pučke pravobraniteljice u Zagrebu, u organizaciji Projekta građanskih prava Sisak i u okviru projekta „Prevencija bezdržavljanstva u Republici Hrvatskoj“. Podršku inicijativi u ime pučke pravobraniteljice u pozdravnom je govoru dala zamjenica Tena Šimonović Einwalter, istaknuvši da je problem otežanog stjecanja državljanstva osoba koje u Hrvatskoj žive desetljećima i njihovih potomaka, već istican u više izvješća pučke pravobraniteljice.

Cilj sastanka Koordinacije je uspostavljanje buduće suradnje, podizanje svijesti te razmjena informacija i saznanja o ovoj temi, kao i prikupljanje statističkih podataka između svih dionika Koordinacije. Prema podacima iz popisa stanovništva 2011., u Hrvatskoj je evidentirano oko 2800 osoba bez ili u riziku od gubitka državljanstva, a iako je taj broj manji od europskog prosjeka, problem apatridije uzrokuje cijeli niz teškoća, kako za same osobe u tom statusu, tako i za zajednicu u kojoj žive, pri čemu se najčešće radi o pripadnicima romske nacionalne manjine.. Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako je u Europi prisutan problem apatridije Roma, koji posljedično onda nemaju pristup brojnim pravima koja se temelje na državljanstvu, pa u tom smislu Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) u svojoj Općoj preporuci preporuča dodjeljivanje državljanstva kao jedan od načina suzbijanja diskriminacije Roma Osim toga, podsjetila je i na mišljenje Ustavnog suda da se odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu koje propisuju pretpostavke za naturalizaciju stranaca u hrvatsko državljanstvo moraju odgovarajuće tumačiti, ako se radi o slučajevima primitka u hrvatsko državljanstvo osoba koje su bile državljani bivše SFRJ, jer se radi o pravnoj situaciji koja ima tranzicijske elemente. Ustavni sud naveo je i da, kada primitak u hrvatsko državljanstvo traži osoba koja je utvrđena strancem u Hrvatskoj uslijed raspada bivše države, i koja je zajedno s cijelom svojom obitelji trajno nastanjena u njoj, onda pitanje njezina državljanstva prerasta u pitanje ljudskih prava i njihove zaštite. Stoga su u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu Ministarstvu unutarnjih poslova upućene preporuke kojima je cilj unaprijediti postupke stjecanja državljanstva.

Predstavnica UNHCR Hrvatska Kristina Banić Belavić naglasila je da je UNHCR uključen u rješavanje ovih pitanja od samih početaka, a intenzivnije radi na njoj od 2014. godine kad je pokrenuo kampanju Ibelong (Ja pripadam) s ciljem iskorjenjivanja bezdržavljanstva do 2024. Pritom je kao dva najvažnija dokumenta istaknula Konvenciju o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. godine koja definira osobe bez državljanstva te Konvenciju o smanjenju slučajeva bezdržavljanstva iz 1961. godine. Dragan Milić iz PGP-a Sisak predstavio je iskustva u pružanju pravne pomoći osobama bez državljanstva i u riziku od gubitka državljanstva. Najčešće su ga pravnu pomoć tražile osobe koje nisu nigdje upisane u matične knjige, te je tijekom 2018. godine slijedom takvih zahtjeva izvršeno oko 100 upisa u knjige državljana Republike Srbije te Bosne i Hercegovine, a posebne poteškoće pritom doživljavaju osobe bez ikakvih identifikacijskih dokumenata.

Na okruglom stolu raspravljalo se i o problemu oko 200 Roma s Kosova koji žive u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji sa statusom privremenog boravka. U Hrvatskoj žive na tom području preko dvadeset godina, a zbog bilateralnih problema između Kosova i Srbije ne uspijevaju ishoditi putne isprave, unatoč ispunjenju svih propisanih uvjeta, zbog čega ne mogu regulirati ni svoj status u Hrvatskoj. Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter smatra da bi se njihovo pitanje, kao i neka druga, moglo rješavati putem bilateralnih sporazuma.

Službenica iz Uprave za migracije i državljanstvo MUP-a, Višnja Stanić Šajatović dodala je da pri rješavanju njihovih slučajeva treba primjenjivati konvencije iz 1954. i 1961., kao i Zagrebačku deklaraciju iz 2011., no upozorila je i na činjenicu da tijela drugih država se vrlo često oglušuju na službene upite MUP-a. Savjetnik pučke pravobraniteljice Igor Lekić kazao je da bi se ova pitanja mogla riješiti promjenama Zakona o strancima, s čim se složila i predsjednica PGP-a Sisak Milana Kreća.

Na kraju sastanka Koordinacije, između ostalog je zaključeno da je u nju potrebno uključiti i predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i veleposlanstava Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i uključiti predstavnike Koordinacije u rad Radne skupine Povjerenstva za praćenje nacionalne strategije uključivanja Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine.

 

Ostale novosti

  • 1