Viktimizacija kao jedan od uzroka nedostatnog prijavljivanja diskriminacije na radu i zapošljavanju

Premda raste broj pritužbi na diskriminaciju, od kojih je u pravilu znatan dio iz područja rada i zapošljavanja, njena stvarna raširenost bitno je veća.Viktimizacija je jedan od više uzroka neprijavljivanja diskriminacije, ali posebno je opasna jer radnike izlaže produljenoj diskriminaciji ili stvara dojam da su bespomoćni, pa mnogi od njih zbog toga pokreću postupke za zaštitu svojih prava tek kada im prijeti prestanak radnog odnosa ili su im radna prava već toliko narušena da to nadilazi strah od posljedica prijavljivanja. A kad se i usude prijaviti diskriminaciju na radnom mjestu ili prilikom zapošljavanja, zbog nepovjerenja i straha od viktimizacije, zaštitu nerijetko traže anonimno ili uz zahtjev za zaštitu identiteta, što potvrđuju i pritužbe koje pristižu pučkoj pravobraniteljici, ali i podaci sindikata, organizacija civilnog društva te Inspektorata rada, kojima su se radnici također obraćali.

Razlozi neprijavljivanje diskriminacije leže, osim u strahu od viktimizacije, i u nedovoljnoj informiranosti građana o njihovim pravima, uvjerenju da prijavom neće ništa promijeniti, nepoznavanju instrumenata zaštite prava, bojazni od cijene i dugotrajnosti postupka te nerazumijevanju značenja pojma diskriminacija. Zakon o suzbijanju diskriminacije definira diskriminaciju kao postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Pri tome, takvo postupanje mora biti uvjetovano jednom ili više diskriminacijskih osnova: rasi ili etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji. Također, diskriminacija je i kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja osobe u nepovoljniji položaj zbog neke od diskriminacijskih osnova, pri čemu se prekršajno može kazniti viktimizacija i uznemiravanje, odnosno postupanje koje ima za cilj prouzročiti drugome strah ili stvoriti neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženja.

Osim Zakonom o diskriminaciji te drugim propisima koji reguliraju radnopravne odnose, zaštita prava radnika na radu pa tako i od uznemiravanja i diskriminacije, treba biti regulirana i internim aktima poslodavca, no taj pravni mehanizam poslodavci znaju ignorirati. Čak i kad ga uspostave, radnici često nemaju povjerenja u osobe koje je poslodavac imenovao za zaštitu njihovog dostojanstva. Prema podacima Inspektorata rada, u manje od dvije godine izrečeno je 17 usmenih rješenja radi imenovanja osobe koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz dostojanstvo radnika te 30 usmenih rješenja radi donošenja i objave pravilnika o radu ili uređenja svih zakonom reguliranih pitanja, što se odnosi i na zaštitu dostojanstva radnika.

U konačnici, žrtva diskriminacije svoja prava može zaštititi na sudu podnošenjem tužbe radi utvrđenja diskriminacije i/ili zabrane radnji kojima se vrši diskriminacija, odnosno poduzimanja radnji radi uklanjanja diskriminacije i/ili naknade štete. Pravosudne kapacitete za provedbu postupaka vezanih uz diskriminaciju pritom je nužno jačati, jer statistički podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju da i dalje većina građanskih postupaka vezanih uz diskriminaciju, među kojima prevladavaju radni, traje preko godine dana te i dalje značajno prevladavaju odbijajuće presude.

Pučkoj pravobraniteljici građani se također mogu obratiti pritužbom u kojoj se traži utvrđenje diskriminacije. Pritom, pravobraniteljica ne može ispitivati pojedinačne pritužbe i poduzimati radnje iz svoje nadležnosti, ukoliko je započet sudski postupak radi iste pravne stvari, a također ne zastupa građane pred državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima. Međutim, ukoliko je u tijeku sudski postupak povodom diskriminacije, u njega se, ukoliko su zadovoljeni potrebni kriteriji, može uključiti kao umješač, nastojeći svojim iskustvom i ekspertizom iz područja diskriminacije pomoći tužiteljima u ostvarenju zaštite njihovih prava sudskim putem.

Više o diskriminaciji u području rada i zapošljavanja te o strahu od viktimizacije zbog traženja zaštite od diskriminacije, možete pročitati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu.

Ostale novosti

  • 1