Međunarodni dan tolerancije – nužno što skorije usvajanje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije

Ujedinjeni narodi su prije više od 20 godina pozvali države članice na obilježavanje 16. studenog kao Međunarodnog dana tolerancije. Riječ je o vrijednosti koja se odnosi na razumijevanje i uvažavanje različitosti društva u kojem živimo, što je ključno za suzbijanje diskriminacije. Tolerancija nam ujedno omogućuje da, umjesto da se usredotočimo na razlike između osobnih karakteristika članova našeg društva, kontinuiranu pažnju usmjerimo na probleme koje dijelimo, a onda i zajednički djelujemo na njihovom rješavanju. Konačno, posebno je važno naglasiti kako toleranciju ne treba shvaćati kao “podnošenje” ili pasivno prihvaćanje drugačijeg, iza čega može stajati netrpeljivost, već kao prepoznavanje univerzalnosti ljudskih prava i temeljnih sloboda svih ljudi.

Ujedinjeni narodi kao glavne načine borbe protiv netolerancije ističu zakonodavni okvir, edukaciju, pristup informacijama, osviještenost pojedinaca o povezanosti između njihovog ponašanja i pojava diskriminacije, kao i djelovanje na lokalnoj razini. Također je značajno i osobno iskustvo, odnosno kontakt s pripadnicima različitih skupina koje se smatraju manjinom u nekom društvu, što može povećati otvorenost prema drugačijima i smanjiti vjerojatnost da ćemo nekoga prosuđivati samo temeljem njihovih karakteristika - boje kože, vjere, invaliditeta, spolne orijentacije, dobi i slično. Stoga je pozitivan rezultat najnovijeg istraživanja Ured pučke pravobraniteljice o diskriminaciji, a prema kojem, u usporedbi s istraživanjima iz 2009. i 2012., mnogo veći broj građana ima prijatelja, kolegu ili suradnika koji je pripadnik neke od manjinskih skupina.

Ovaj rezultat govori o sve većoj uključivosti našeg društva, ali i o većoj spremnost ispitanih da se o tome izjasne, što znači da se prijateljstvo ili poznanstvo s, primjerice, pripadnicima nacionalnih ili vjerskih manjina, LGBT osobom, osobom s invaliditetom ili nekime tko boluje od teške bolesti sve više ocjenjuje uobičajenim. To je sigurno pozitivan pomak koji treba isticati, no važan je i podatak iz istog istraživanja, prema kojem više od trećine ispitanih diskriminaciju smatra najvažnijim ili među najvažnijim problemima u društvu. Takva percepcije neupitan je poticaj na snaženje borbe protiv diskriminacije u Hrvatskoj, čemu bi zasigurno pridonijelo i što skorije usvajanje i početak provođenja Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije. 

Ostale novosti

  • 1