Kao što smo upozorili u obraćanju povodom Međunarodnoga dana tolerancije 16. studenoga, aktualni događaji u hrvatskom javnom prostoru, ukazuju koliko su rasprostranjeni stavovi nesnošljivosti i koliko još sve institucije i civilno društvo moraju, kako preventivno, tako primjerenim sankcijama, raditi na tome da postanemo doista demokratsko i tolerantno društvo. Najnoviji izgred reprezentativca Josipa Šimunića koji je, nažalost, zasjenio nesumnjivi uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, a o kojemu su izvijestili brojni domaći i strani mediji, potvrđuje našu zabrinutost.

Opća skupština Ujedinjenih naroda 1996. godine pozvala je sve članice Ujedinjenih naroda na obilježavanje 16. studenog kao Međunarodnog dana tolerancije, dana koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije.

Slijedom prijašnjih reakcija naših Ureda o raspisivanju referenduma o ustavnoj definiciji braka, držimo važnim javno iznijeti zajednički stav pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o ovome pitanju.

Pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističu kako prijedlog referendumskog pitanja jest protivan članku 14. kojim se zabranjuje diskriminacija te članku 3. Ustava kojim je propisano da je jednakost (zajedno s nacionalnom ravnopravnošću i ravnopravnosti spolova te poštivanjem prava čovjeka) jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Odredba u Ustavu kojom bi se brak definirao kao zajednica žene i muškarca, predstavljala bi dovođenje izvanbračnih i istospolnih zajednica u nepovoljniji položaj.

Pravobraniteljice naglašavaju potrebu sagledavanja ustavnog teksta kao cjeline, te podsjećaju da se svaka ustavna odredba mora tumačiti u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka koje su temelje za tumačenje samog Ustava.

Upravo radi otklanjanja mogućnosti da se u budućnosti, voljom većine građana putem neposrednog izjašnjavanja dovedu u pitanje prava pripadnika bilo koje manjine, od izuzetne je važnosti da se prilikom predstojećih ustavnih izmjena predvidi i kako se odredbe Ustava, prvenstveno one koje se odnose na ljudska i manjinska prava, ne mogu mijenjati referendumom.

Osim toga, očito je potrebno i propisati postupovna pravila za promjenu Ustava kad o toj promjeni neposredno odlučuje narod. Trenutno taj postupak nije uređen niti Ustavom niti zakonom, što je ozbiljan propust kojeg treba ga što skorije ispraviti.


PUČKA PRAVOBRANITELJICA                                         PRAVOBRANITELJICA ZA 
                                                                                            RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Lora Vidović                                                                        Višnja Ljubičić, dipl. iur.

 

Ostale novosti

  • 1