Instituciji koja je po Ustavu neovisna nisu potrebne konzultacije s Vladom

Institucija pučkog pravobranitelja po Ustavu je neovisna i nisu joj potrebne konzultacije s Vladom, a o stanju ljudskih prava i diskriminaciji u Hrvatskoj izvještava Hrvatski sabor i javnost. Podsjetila je na to pučka pravobraniteljica Lora Vidović nakon što je premijer Andrej Plenković, na pitanje medija o nedavnom upozorenju pravobraniteljice o nasilju i izrazima netrpeljivosti u zemlji, odgovorio da će s pravobraniteljicom, ima li želju za konzultacijama oko stanja ljudskih prava, vrlo rado porazgovarati.

Pravobraniteljica je, gostujući u RTL-u Danas 04. ožujka 2017. povodom objave izvješća o ljudskim pravima američkog State Departmenta, izjavila i kako je sastanak s premijerom tražila prije tri mjeseca, kako bi ga upoznala sa stanjem ljudskih prava u Hrvatskoj iz perspektive institucije koju predstavlja, no još uvijek nije dobila povratnu informaciju.

Govoreći o upozorenju koje je uputila proteklog tjedna, nakon niza nasilja i izraza netrpeljivosti prema pripadnicima raznih manjina u Hrvatskoj, istaknula je kako su osude koje je državni vrh uputio dobrodošle, ali nisu dovoljne. Potrebno je brzo, usklađeno i efikasno djelovanje nadležnih tijela, ponovila je. "Tu prije svega mislim na policiju, Državno odvjetništvo i sudove, da se počinitelji takvih djela pronađu, da se u brzom, efikasnom i pravednom sudskom postupku utvrdi jesu li odgovorni za to djelo ili nisu. Ukoliko jesu, važno je da se sankcioniraju i tako pošalje jasna poruka kako je to neprihvatljivo i nezakonito ponašanje", istaknula je pravobraniteljica.

Upitana kako tumači kritike iz izvješća State Departmenta, koje se temelji i na njezinom Izvješću za 2015., odgovorila je kako nikako ne bi govorila o Hrvatskoj kao državi u kojoj je sve loše. Dodala je kako je adekvatno istaknuta potreba da se uvelike unaprijedi situacija u hrvatskim zatvorima. Naime, iako je prenapučenost manja nego što je bila prije, i dalje su prisutni problemi sa zdravstvenom zaštitom. "Što se tiče prava nacionalnih manjina i etničke diskriminacije, tu govorim o srpskoj nacionalnoj manjini koja zaista jest suočena s diskriminacijom i čiji su pripadnici suočeni s kršenjima. Ali i o romskoj, oni i dalje žive u uvjetima velike društvene isključivosti, u naseljima koja su izdvojena. Mnogi su od njih zaista ispod svake razine ljudskog dostojanstva i to je nešto što si Hrvatska ne bi trebala dozvoliti, takvo siromaštvo", rekla je.

Pravobraniteljica je kazala kako je upravo u pripremi izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu i, naglasila je, metodološki se nimalo neće razlikovati od onog za 2015., koje je vladajuća parlamentarna većina lani odbila. "Ukoliko je cilj prošlogodišnjeg odbijanja tog izvješća u Saboru bio politički pritisak, nije uspio. I ovo izvješće pripremamo pomoću informacija koje smo prikupili od cijelog niza dionika, od svih državnih tijela i institucija, nevladinih udruga, građana temeljem pritužbi, sindikata. Dakle svih socijalnih partnera, zaista najširi krug dionika", poručila je Vidović. Izvješće, koje će Hrvatskoj saboru predati 31. ožujka, pokriva cijeli niz tema i svakako je puno šire od izvješća State Departmenta, od socijalne sigurnosti, radnih prava, diskriminacije u području rada i zapošljavanja, zdravlja, imovinsko-pravnih odnosa i mnogih drugih", zaključila je.

Autor: Hina/Vijesti.hr/UPP

Ostale novosti

  • 1