dan socijalne pravdeOpća skupština Ujedinjenih naroda je u studenom 2007. godine odlučila 20. veljače obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde. Države članice priznale su da se socijalni razvoj mora temeljiti na pravdi, solidarnosti, skladu i jednakosti među svim zemljama i unutar svake od njih, a socijalna pravda, jednakost i pravičnost čine temeljne vrijednosti svakog društvenog života. Ekonomski rast nužno treba promicati pravičnost, socijalnu pravdu, mora egzistenciju učiniti mogućom za “društvo svih” - koje se temelji na pravdi i poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Obilježavanje ovog dana trebalo bi pridonijeti dodatnom učvršćenju napora međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva, povećanja zabrinutosti za dostojanstvo rada, jednake mogućnosti i pravični pristup socijalnim dobrima te pravdi za svaku ljudsku osobu.

Socijalna prava u Hrvatskoj ugrožena su utjecajem ekonomske krize, ali i posljedicama reformskih procesa. Socijalne mjere koje Vlada Republike Hrvatske poduzima početkom ove godine, iako dobrodošle, ipak su kratkotrajne i usmjerene uklanjanju posljedica, a ne uzroka prezaduženosti i osiromašenja građana.

Pučka je pravobraniteljica podnijela  Izvješće o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje se  temelji se na prikupljenim podacima u razdoblju od sredine svibnja do početka prosinca 2014. godine. Osnovni cilj mu je, uvažavajući sve učinjeno kako bi se posljedice poplave maksimalno ublažile,  ocijeniti razinu zaštite ljudskih prava, dati preporuke za ispravljanje uočenih propusta te na temelju postojećih iskustava doprinijeti unapređenju sustava i boljoj zaštiti ljudskih prava u potencijalnim kriznim situacijama.

Poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji posljedica je najvećeg vodenog vala u tisućugodišnjem prosjeku od 1194 cm, pri čemu je ugroza bila na dužini od 67 km s 12 vrlo kritičnih točaka na nasipu i preko 30 kritičnih točaka na kojima se interveniralo. Vrhunac se dogodio 17. svibnja, kada je Sava probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca te potopila općinu Gunja, dok je u većoj ili manjoj mjeri potopila ili ugrozila mjesta u općini Drenovci: Rajevo Selo, Račinovci, Đurići, Drenovci i Posavski Podgajci te mjesta u općini Vrbanja: Strošinci, Soljani i Vrbanja. Radi se o najistočnijoj hrvatskoj županiji, koja prema popisu iz 2001. godine broji 204 768 stanovnika, a sve tri općine  pripadaju trećoj skupini područja posebne državne skrbi jer zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom, a Gunja je i socijalno najosjetljivija općina prema broju osoba koje se nalaze u sustavu socijalne skrbi. U vrlo kratkom periodu bilo je ugroženo 6 općina i grad Županja, 34 538 stanovnika, 67 km nasipa uz rijeku Savu, preko 300 km državnih, županijskih i lokalnih cesta te većina komunalne infrastrukture u naseljima uz rijeku jer je brzina rasta vodostaja Save bila preko 1.07 m u razdoblju od 12 sati te 1,93m u 24 sata. U nekoliko je dana evakuirano preko 13 000 ljudi na oko 150 lokacija i više od 8 000 životinja na oko 450 lokacija.

 „Upravo radeći na suzbijanju diskriminacije, uočili smo kako postoji potreba da se razmjene iskustva u primjeni Zakona među različitim organizacijama i institucijama. Neophodno je kontinuirano educiranje stručne javnosti, a preporuke u tom smislu isticali smo i kroz posljednjih nekoliko Izvješća pučke pravobraniteljice. Diskriminacija se u Hrvatskoj ne prijavljuje u dostatnoj mjeri pa i dalje postoji potreba za informiranjem šire javnosti. Naposljetku, također postoji i otvoreno pitanje unaprjeđenja ovog propisa, o kojem se, zapravo, govori od trenutka kada je Zakon stupio na snagu - a o kojem je moguće govoriti samo ako se ozbiljno razmotri djelotvornost trenutno uspostavljenog sustava.

Sa svim dionicima koji Zakon primjenjuju, želimo podijeliti svoja iskustva te progovoriti o tome koliko učinkovito se suzbija diskriminacija u Hrvatskoj.

Građani se često  mire s okolnostima, prihvaćaju situaciju u kojoj su se našli te je i dalje prisutno nepovjerenje u sustav  i strah od mogućih posljedica prijavljivanja, a posebno zabrinjava da velik broj građana još uvijek nije svjestan postojanja sustava zaštite od diskriminacije.“ - istaknula je danas  pučka pravobraniteljica Lora Vidović prilikom otvaranja Konferencije pod nazivom 'Suzbijamo li diskriminaciju? Primjena Zakona o suzbijanu diskriminacije u Hrvatskoj'.

Zakon o suzbijanju diskriminacije primjenjuje se već šestu godinu, a pučki pravobranitelj obavlja poslove središnjeg tijela nadležnog za njeno suzbijanje.

Osnovni cilj Konferencije na kojoj su pozdravne govore održali, osim pučke pravobraniteljice Lore Vidović, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH  Branko Sočanac,  ministar pravosuđa Orsat Miljenić te predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, bio je  da se kroz iznošenje iskustava sudaca, odvjetnika, pravobraniteljskih institucija, nevladinih organizacija, sindikata, tijela državne uprave te vezano za ulogu medija dođe do zaključaka o tome kako se i koliko efikasno Zakon primjenjuje. U kojim područjima i preko kojih instituta je njegova primjena zaživjela, a u kojima uopće nije ili nije zaživjela u mjeri u kojoj bi trebala?  Otuda i naziv konferencije „Suzbijamo li diskriminaciju? Primjena Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj“ koja će, nadamo se, primjenu Zakona i unaprijediti.

Ostale novosti

  • 1