Briga o starijim osobama često se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u Hrvatskoj, prema posljednjim dostupnim podacima, za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima.

No, propisi u pravilu ne prepoznaju njihove potrebe, pa tako nemaju mogućnost korištenja bolovanja ili neplaćenog dopusta, kao ni prilagodbe radnog vremena ili ostvarivanja prava na status njegovatelja. Uz ova prava, potrebno im je osigurati i psihološku podršku, što bi u cjelini zasigurno doprinijelo duljem ostanku starijih i nemoćnih u svojim domovima te deinstitucionalizaciji, kojoj kao zemlja težimo.

Više...

Mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi jedna su od skupina čije će socijalno uključivanje i zapošljavanje biti obuhvaćeno projektima iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Tako će činiti jednu od ciljnih skupina u pozivima na natječaje za financiranje projekata s tim ciljevima, uz dugotrajno nezaposlene osobe, pripadnike romske nacionalne manjine, osobe s invaliditetom, beskućnike, liječene ovisnike o drogama, žrtve obiteljskog nasilja, azilante i migrante.

Više...

Iako povjesničari procjenjuju da je u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno između 250 tisuća do milijun Roma, njihova je žrtva marginalizirana, kako u obrazovnim programima, tako i samim obilježavanjima stradanja.

Ta se nepravda počela ispravljati tek posljednjih godina, između ostalog i obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta. Obilježava se 02. kolovoza, na dan kad je 1944. ubijeno otprilike 3000 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz.

Više...

Ostale novosti

  • 1