Pravobraniteljica na okruglom stolu HAZU-a o položaju migranata u međunarodnom i europskom pravu

Brojna otvorena pitanja s kojima se susreće hrvatsko društvo i državna uprava kada je riječ o pravnom položaju migranata u Hrvatskoj razmotrena su na okruglom stolu Položaj migranata u međunarodnom i europskom pravu, kojeg je u sklopu ciklusa Modernizacija prava, 4. travnja organiziralo Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prof. dr. sc. Davorin Lapaš s Pravnog fakulteta u Zagrebu pojasnio je razlike između pojmova migranta i izbjeglice te tražitelja azila, odnosno azilanata, o kojima i ovisi pravni položaj osobe zatečene u zemlji ili na granici. Izlaganje prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić s Pravnog fakulteta u Rijeci bilo je posvećeno međunarodnim obvezama Hrvatske u zaštiti ljudskih prava migranata koja proizlazi iz odluka Europskog suda za ljudska prava, pri čemu se posebno osvrnula na obvezu poštivanja non-refoulmenta, izdvajajući slučajeve u kojima je utvrđena konvencijska povreda zbog nepoštivanja tog prava prilikom postupanja prema migrantima na granici.

Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske Lora Vidović govorila je o izazovima provedbe prava migranata na međunarodnu zaštitu s kojima se susretala u radu. Upozorila je da brojne pritužbe migranata govore o nasilnom postupanju policije, no istrage tih navoda nisu učinkovite i neovisne, a MUP Uredu pučke pravobraniteljice praktično onemogućava rad po tim pritužbama uskraćujući pristup podacima iz Informacijskog sustava.

- MUP takvo postupanje obrazlaže Uputom za dodjelu lozinki i odziva Službe za informatiku i interno provedenim konzultacijama, prema kojima se djelatnicima institucije pučkog pravobranitelja, pa i samoj pravobraniteljici, ne može dati neposredni uvid u Informacijski sustav, jer davanje lozinke i odziva drugim osobama koje nemaju ovlaštenje, predstavljaju težu povredu službene dužnosti, sukladno Zakonu o policiji. U potpunosti je neprihvatljivo i nezakonito da interne konzultacije i Uputa o lozinki i odzivu predstavljaju osnovu uskrate, jer su u suprotnosti sa Zakonom… - kazala je Lora Vidović.

Doc dr. sc. Tomislav Šošić s Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na problematiku spašavanja migranata na moru te naknadnog postupanja prema njima, a prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci objasnila je kako o pitanjima međunarodnog privatnog prava ovisi čitav niz drugih prava uključujući pravo na obiteljski život, socijalna prava, pravo na zdravstvenu skrb, na obrazovanje, radna, fiskalna prava i druga. Doc. dr. sc. Helga Špadina s Pravnog fakulteta u Osijeku govorila je o pristupu migranata hrvatskom tržištu rada, koje ne odgovara suvremenim potrebama ekonomije, posebice u sferi kvota koje se određuju više od godinu dana unaprijed pa do trenutka kada trebaju biti realizirane zbog promijenjenih poslovnih ili tržišnih okolnosti, takva potreba više ne postoji.