Stručni skup o migracijama i postupanjima prema migrantima motiviranima rasizmom, ksenofobijom i mržnjom

Postupanja prema migrantima u jugoistočnoj Europi, kao i incidenti motivirani rasizmom, ksenofobijom i mržnjom bile su glavne teme stručnog sastanka kojeg je organizirao OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u suradnji s Uredom pučke pravobraniteljice u Zagrebu 16. i 17. travnja, na kojem je sudjelovalo 45 stručnjaka iz deset država članica OESS-a, uključujući i predstavnike vlada, lokalnih vlasti, nacionalnih i međunarodnih organizacija civilnog društva te migrantskih zajednica.

- Sve je više dokaza da su temeljna ljudska prava migranata kad prelaze granice u riziku. Države članice moraju napraviti više da adresiraju rasizam i ksenofobiju, kao i zločine iz mržnje prema migrantima i OCD-ima koji im pomažu. Imperativ je da države štite pravo migranata na život, ne dozvole arbitrarno pritvaranje prilikom pograničnih postupaka te da primjenjuju načelo 'non-refoulment' koje brani prisilni povratak u zemlju u kojoj osobi prijeti ugroza životu ili slobodi – rekla je Christie Edwards, zamjenica voditeljice odjela ODIHR-a za toleranciju i ne-diskriminaciju.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter ocijenila je da je za postizanje tog cilja potrebna jača suradnja. - Države su preuzele sveobuhvatan skup obveza u borbi protiv rasizma, ksenofobije, nesnošljivosti i diskriminacije, a izgradnja učinkovitih partnerstva i jačanje dijaloga i suradnje između vlasti, neovisnih institucija i civilnog društva, uključujući u prilikama kao što je ova, ključne su za postizanje tog cilja – rekla je Tena Šimonović Einwalter.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević, pak, upozorila je da sve češće kršenje prava na azil ne ugrožava samo međunarodna načela već i ljudske živote.

- Rasizam, ksenofobija i govor mržnje dodatno otežavaju položaj migranata, čime se narušava i sigurnost društava. Jasno je, naime, kako sigurnost nije suprotstavljena ljudskim pravima, već im je komplementarna. Kako bismo postigli istinsku sigurnost naših društava, državna tijela, nacionalne i međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava trebaju surađivati imajući na umu ono što je, vjerujemo, naš zajednički cilj, a to je poštivanje ljudskih prava, ne samo na papiru, već i u praksi – kazala je Maja Kević.

Sudionici konferencije raspravljali su i o nadzoru uvjeta ograničenja slobode migranata, o slučajevima prisilnog povratka, kao i o naporima civilnog društva da odgovori na kršenja ljudskih prava prilikom postupanja prema migrantima na granici. Raspravljalo se i o preprekama s kojima se udruge suočavaju prilikom osiguranja pomoći migrantima u regiji, kao i o inicijativama i alatima kojima bi im ODIHR i drugi dionici mogli pomoći.