Liječenjem u neodgovarajućim prostornim uvjetima prekršena su prava djece* smještene na Bolničkom odjelu Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, utvrdio je Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) nakon obilaska Bolnice u lipnju 2016.

Zbog poteškoća u radu, Bolnica se obratila na devet adresa, između ostalog i pučkoj pravobraniteljici, stoga je obilazak bio usmjeren na navode iz njihove zamolbe.

Bolnički odjel organiziran je kao zatvoreni odjel i jedini je takav u RH, zbog čega ovdje dolaze djeca iz svih krajeva Hrvatske. U isto vrijeme, Bolnica za ove pacijente nema organiziran otvoreni odjel, što značajno otežava liječenje djece i rad zaposlenika - dio pacijenata boravi na zatvorenom odjelu iako za to ne postoji medicinska indikacija, a tu ostaju sve dok traje potreba za njihovim bolničkim liječenjem, što je neprihvatljivo. Nedostatak prostora onemogućava i odvajanje pacijenata po dijagnostičkim kriterijima, a nemaju ni pristup srednjoškolskom obrazovanju.

Više...

Prezaduženost građana i dalje je jedan od glavnih egzistencijalnih problema u Hrvatskoj. Prema podacima FINA-e iz 2015., najveći dio blokiranih građana, njih više od 80 posto, u blokadi je duže od godinu dana, a kod gotovo dvije petine njih dug ne prelazi 10 tisuća kuna. To pokazuje kako se mnogim dužnicima opterećenje svakim danom povećava, a rješenje problema im je sve nedostižnije, zbog čega ovrha ne ostvaruje svrhu za vjerovnike.

Obraćajući se pučkoj pravobraniteljici, blokirani građani često navode kako su u neravnopravnom i beznadnom položaju, posebno kad je riječ o njihovom dugovanju javnim ustanovama i pravnim osobama s javnim ovlastima. Oni, naime, u postupcima ovrhe nerijetko opunomoćuju odvjetnike, iako imaju vlastite pravne službe, što dužnicima izaziva znatne dodatne troškove, koji mogu višestruko premašivati iznos duga.

Više...

Prije donošenja rješenja o odjavi prebivališta, nadležna policijska uprava mora utvrditi činjenice i okolnosti na temelju kojih se može nedvojbeno zaključiti živi li osoba na prijavljenoj adresi. Međutim, pritužbe građana pokazuju kako se u praksi ova obveza često provodi samo terenskom provjerom, u trenutku kada se može očekivati da osoba nije kod kuće. Budući da donošenje rješenja o odjavi prebivališta ima dalekosežne posljedice, pogreška može izazvati znatnu štetu.

Više...

Analizu pripremila: Silvija Trgovec Greif, savjetnica pučke pravobraniteljice za pravne poslove

Zakon o radu (ZoR), upućujući na odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije (ZSD), jamči zaštitu od diskriminacije na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji.

Diskriminatorno je postupanje kojim se osoba stavlja, bila je ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, ako je takvo postupanje uvjetovano jednom od 17 osnova navedenih u ZSD-u, među kojima su i dob, zdravstveno stanje, spol, vjera, obrazovanje i imovno stanje. No, ZSD-om su definirana i stavljanja u nepovoljniji položaj koja se ne smatraju diskriminacijom, među njima i situacija iz područja rada - kada je narav posla takva ili se posao obavlja u uvjetima da su karakteristike, koje predstavljaju diskriminacijsku osnovu, stvarni i odlučujući uvjet njegova obavljanja. Pri tome je nužno da je uvjet odmjeren, a svrha opravdana.

Više...

Ostale novosti

  • 1